СЈ Srpski jezik

Gramatika i izrazi

Pravila sa svih časova — 174 ukupno.

upravljati + instrumental
Tema: Jedrenje

После upravljati (управлять) существительное стоит в творительном падеже — как и в русском:

Чем? Instrumental
jedra (паруса) upravljati jedrima
kormilo (штурвал) upravljati kormilom
jedrilica (яхта) upravljati jedrilicom
brod (судно) upravljati brodom

Učio sam da upravljam jedrima. — Я учился управлять парусами.

Обрати внимание: «учился управлять» — učio sam da upravljam (da + настоящее время), а не инфинитив.

Ветра было мало: genitiv + bilo je
Tema: Jedrenje

Когда говорим о количестве или отсутствии чего-то в прошлом, существительное ставится в родительный падеж, а глагол — в безличную форму bilo je (средний род, ед. ч.), как в русском «ветра было мало»:

Bilo je malo vetra. — Ветра было мало. Nije bilo vetra. — Ветра не было. Bilo je mnogo ljudi. — Людей было много. Nije došao niko drugi. — Больше никто не пришёл.

Сравни: Vetar je bio jak. — Ветер был сильный (здесь просто описание, именительный падеж и bio).

Na jedra / na motor, na moru / na more
Tema: Jedrenje

Предлог na требует разных падежей в зависимости от вопроса:

Вопрос Падеж Пример
куда? / каким способом? akuzativ isploviti na more, ići na motor, ploviti na jedra
где? lokativ biti na moru, na jedrilici, na pramcu

Isplovili smo na more. — Мы вышли в море. Ceo dan smo bili na moru. — Весь день мы были на море. Morali smo da idemo na motor. — Пришлось идти на моторе.

Кто есть кто: moći, morati, trebati, smeti, umeti, hteti
Modalni glagoli: moći, morati, trebati, smeti...
Сербский Значение Русский Пример
moći (mogu) возможность, способность сейчас могу Danas ne mogu.
morati (moram) жёсткая необходимость должен, обязан Moram da idem.
trebati (treba) желательно, «правильно бы» надо, нужно, следует Treba da se odmoriš.
smeti (smem) разрешение / запрет можно, имею право Ovde ne sme da se puši.
umeti / znati (umem / znam) навык умею Umem da plivam.
hteti (hoću) желание, намерение хочу Hoću da spavam.

После всех них — da + презент, лицо повторяется во второй части: Moraš da ideš, Mogu da dođem, Smemo li da uđemo? Инфинитив тоже возможен (Moram ići), но в экавском разговорном почти всегда da + презент.

Главная ловушка: «не надо» ≠ «нельзя»
Modalni glagoli: moći, morati, trebati, smeti...

Русское «нельзя» в сербском распадается на два разных слова, а «не надо» — на третье:

Смысл Сербский Пример
не обязательно, можно не делать ne moraš Ne moraš da dolaziš. — Можешь не приходить.
запрещено, нельзя ne smeš Ne smeš da dolaziš. — Тебе нельзя приходить.
невозможно, не получится ne možeš Ne možeš da dođeš, put je zatvoren. — Не сможешь, дорога закрыта.
не делай! (просьба, совет) nemoj Nemoj da dolaziš! — Не приходи!

Самая частая ошибка — сказать ne moraš, когда имеется в виду запрет. Ne moraš da pušiš значит «можешь не курить» (а можешь и курить), а не «тебе нельзя курить» — это ne smeš da pušiš.

Безлично, о правилах: ovde se ne sme pušiti / ovde ne sme da se puši — «здесь нельзя курить».

trebati: treba da, treba mi, trebalo je da
Modalni glagoli: moći, morati, trebati, smeti...

В сербском (в отличие от хорватского) trebati чаще всего безличный — форма treba не меняется, лицо стоит в глаголе после da:

Treba da idem. — Мне надо идти. Treba da ideš. — Тебе надо идти. Treba da idemo. — Нам надо идти.

«Мне нужно что-то» — treba mi + номинатив (как русское «мне нужна»), глагол согласуется с вещью:

Treba mi pomoć. — Мне нужна помощь. Trebaju mi ključevi. — Мне нужны ключи.

Прошедшее и условное — тоже безлично, в среднем роде:

Trebalo je da ga podsetim. — Надо было ему напомнить. Trebalo bi da se odmoriš. — Тебе следовало бы отдохнуть.

morati vs trebati: moram — нет выбора (закон, работа, врач), treba — так правильно / разумно, но выбор есть.

moći vs umeti / znati: «могу» или «умею»?
Modalni glagoli: moći, morati, trebati, smeti...

В русском «я могу плавать» бывает и про навык, и про возможность. В сербском это разные глаголы:

Umem da plivam. / Znam da plivam. — Я умею плавать (навык). Danas ne mogu da plivam, bazen je zatvoren. — Сегодня не могу, бассейн закрыт (обстоятельства).

umeti и znati da — синонимы, znati da в разговоре даже чаще. А просто znati без da + глагола — это «знать»: Znam ga — я его знаю.

Вежливые вопросы: Mogu li...? Smem li...? Da li biste mogli...?
Modalni glagoli: moći, morati, trebati, smeti...
Ситуация Сербский Русский
попросить разрешения Mogu li da sednem? / Smem li da uđem? Можно мне сесть / войти?
попросить кого-то Možete li da mi pomognete? Можете мне помочь?
очень вежливо Da li biste mogli da mi pomognete? Не могли бы вы мне помочь?
спросить о правилах Da li je dozvoljeno...? / Da li sme da se...? Разрешено ли...?
ответ «конечно, можно» Slobodno! / Naravno! Пожалуйста! / Конечно!

Smem li звучит чуть скромнее, чем mogu li — спрашиваешь именно разрешения. Da li biste mogli — условное наклонение (bih, bi, bi, bismo, biste, bi + mogao/mogla/mogli).

«Должно быть», «может быть»: mora da, može biti, možda
Modalni glagoli: moći, morati, trebati, smeti...

morati и moći выражают ещё и степень уверенности:

Mora da je umoran. — Он, должно быть, устал (почти уверен). Može biti da je umoran. — Возможно, он устал. Možda je umoran. — Может, он устал (не знаю).

Здесь mora da — не обязанность, а вывод: Komšija nije došao — mora da je zaboravio — «Наверное, забыл».

Прошедшее и будущее модальных глаголов
Modalni glagoli: moći, morati, trebati, smeti...
Глагол Прошедшее (м. / ж.) Будущее
moći mogao / mogla sam moći ću / neću moći
morati morao / morala sam moraću
smeti smeo / smela sam smeću
umeti umeo / umela sam umeću
hteti hteo / htela sam hteću
trebati trebalo je da... trebaće da...

Nisam mogao da dođem. — Я не смог прийти. Morali smo da čekamo. — Нам пришлось ждать. Sutra neću moći. — Завтра не смогу.

Ijekavski: smio / smjela, umio / umjela, htio / htjela.

polagati / položiti / pasti — сдавать, сдать, провалить
Tema: Ispit

В русском «сдавать» и «сдать» — пара по виду, и в сербском так же, но слово для процесса и для результата разные по форме:

Русский Сербский Вид
сдавать экзамен (идти на экзамен) polagati ispit (polažem) несов.
сдать экзамен (успешно) položiti ispit (položim) сов.
провалить экзамен pasti na ispitu (padnem) сов.

Sutra idem da polažem ispit. — Завтра еду сдавать экзамен. Položio sam! — Я сдал! Pao sam na ispitu. — Я провалил экзамен.

Ловушка: polažem ispit — это «я сдаю (в процессе)», а не «я сдал». Результат — только položio sam.

Время: pola sata ranije, za pola sata, pre pola sata
Tema: Ispit

Русское «за полчаса» в сербском передаётся по-разному — зависит от смысла:

Doći pola sata ranije. — Приехать за полчаса (на полчаса раньше). Ispit počinje za pola sata. — Экзамен начнётся через полчаса. Ispit je počeo pre pola sata. — Экзамен начался полчаса назад. Završio sam za pola sata. — Я закончил за полчаса.

То есть za + время = «через» (в будущем) или «за» (сколько длилось). «За полчаса до начала» — pola sata pre početka / pola sata ranije.

Вопросы о чём-то: o + локатив
Tema: Ispit

«О чём?» — предлог o + локатив:

pitanja o životu — вопросы о жизни pričam o porodici — рассказываю о семье pita me o poslu — спрашивает меня о работе razgovaramo o slobodnom vremenu — говорим о свободном времени

А «отвечать на вопрос» — odgovarati na pitanje (на + аккузатив), как в русском.

treba da / moram da + презент
Tema: Ispit

После treba, moram, mogu, želim в сербском (особенно экавском) обычно идёт da + презент, а не инфинитив:

Treba da dođem pola sata ranije. — Мне надо приехать за полчаса. Moram da ponesem pasoš. — Я должен взять паспорт. Treba da odgovaram celim rečenicama. — Нужно отвечать полными предложениями.

Безличное «надо приехать» (вообще, всем) — treba doći (с инфинитивом) тоже нормально: Kažu da treba doći ranije.

Сравнительная степень (komparativ)
Škola Reč — čas 5

Сравнительная степень прилагательного образуется от его основы тремя способами:

Способ Прилагательное Komparativ (м. / ж. / ср.)
-iji — самый частый pametan — умный pametniji / pametnija / pametnije
star — старый stariji
-ji — с чередованием согласной mlad — молодой mlađi (d + j → đ)
brz — быстрый brži (z + j → ž)
jak — сильный jači (k + j → č)
-ši — несколько слов lep — красивый lepši
lak — лёгкий lakši

Неправильные — как и в русском, их надо просто выучить:

Слово Komparativ
dobar — хороший bolji — лучше
loš — плохой gori — хуже
velik — большой veći — больше
mali — маленький manji — меньше
mnogo — много više — больше
malo — мало manje — меньше

Сравнительная степень изменяется по родам, как обычное прилагательное: bolji film, bolja knjiga, bolje vino.

Bolji или bolje: прилагательное и наречие
Škola Reč — čas 5

В русском «лучше», «красивее», «умнее» — одно слово на все случаи. В сербском различают:

  • прилагательное (какой?) — согласуется с существительным: Ova haljina je lepša. (Это платье красивее.) On je pametniji. (Он умнее.)
  • наречие (как?) — всегда форма среднего рода на -e: Ona peva lepše. (Она поёт красивее.) Govorim bolje. (Я говорю лучше.)

Так что «больше, лучше, красивее, умнее» как наречия — это više, bolje, lepše, pametnije.

С чем сравниваем: od + генитив или nego
Škola Reč — čas 5

«Чем» передаётся двумя способами:

  • od + генитив: Moj brat je pametniji od mene. (Мой брат умнее меня.)
  • nego + именительный падеж (или любая другая конструкция): Moj brat je pametniji nego ja. — Danas radim više nego juče.

Превосходная степень — приставка naj- к сравнительной: bolji → najbolji (самый лучший), lepši → najlepši, više → najviše (больше всего).

Полезные фразы: помощь и цена
Škola Reč — čas 5

«Тебе нужна помощь?» — по-сербски «нужно» выражается безличным treba + датив (кому?):

Da li ti treba pomoć? / Treba li ti pomoć? — Тебе нужна помощь? Da li vam treba pomoć? — Вам нужна помощь? (вежливо) Treba mi pomoć. — Мне нужна помощь.

«Можешь помочь мне найти…?» — после pomoći второй глагол чаще идёт через da + настоящее время (вспоминаем прошлый урок: naći → nađem):

Možeš li mi pomoći da nađem parking? — Можешь помочь мне найти парковку? Možete li mi pomoći? — Не могли бы вы мне помочь?

«Сколько стоит?» — глагол koštati (A-тип), согласуется с числом:

Koliko košta ova stvar? — Сколько стоит эта штука? Koliko koštaju ove stvari? — Сколько стоят эти вещи?

Глаголы на -ći — это E-тип
Škola Reč — čas 4

Все глаголы на -ći спрягаются по E-типу: окончания -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u. Сложность только в том, что у них меняется основа — по форме инфинитива её не угадать, поэтому форму «ja» нужно запоминать вместе с инфинитивом.

Глаголы на -ći делятся на две большие группы:

  1. IĆI и его производные — глаголы движения, родственные русским глаголам на -йти (doći — прийти, ući — войти, naći — найти).
  2. Остальные глаголы на -ći, никак не связанные с движением и с ići: moći, peći, teći, reći, leći, stići, dići, pomoći.
IĆI и производные: D меняем на Đ
Škola Reč — čas 4

ići — «главный» глагол движения (one big mama 😄): идти, ходить, ехать, двигаться — любое перемещение.

ići doći pronaći otići*
ja idem dođem pronađem odem
ti ideš dođeš pronađeš odeš
on/ona ide dođe pronađe ode
mi idemo dođemo pronađemo odemo
vi idete dođete pronađete odete
oni idu dođu pronađu odu

Правило: у самого ići основа id- (idem). Когда к нему прибавляется приставка, d превращается в đ: do + idem → dođem, u + idem → uđem, iz + idem → izađem.

Исключение — otići: там đ не появляется, просто odem, odeš, ode… (od- + ići — две d сливаются в одну).

В разговорной речи встречаются и варианты с -jd-: dojdem, dojdeš, pronajdem — их стоит узнавать, но учить лучше форму с đ.

Производные от ići (форма «ja» — всегда на -đem, кроме odem):

Глагол Перевод ja
doći прийти / дойти dođem
prići подойти близко priđem
preći перейти pređem
proći пройти prođem
naći найти nađem
otići уйти / уехать odem
obići обойти obiđem
ući войти uđem
izaći выйти izađem
pronaći обнаружить pronađem
zaći зайти за zađem
sići сойти siđem
proizaći произойти proizađem
prevazići превзойти prevaziđem
vazići взойти vaziđem
MOĆI, PEĆI, TEĆI, REĆI: k/g внутри основы
Škola Reč — čas 4

У этих глаголов в основе спрятана k или g — точно как в русском пеку / печёшь, могу / можешь. Перед -e она смягчается (k → č, g → ž), а в форме oni возвращается:

moći — мочь peći — печь teći — течь reći* — сказать
ja mogu pečem tečem rečem
ti možeš pečeš tečeš rečeš
on/ona može peče teče reče
mi možemo pečemo tečemo rečemo
vi možete pečete tečete rečete
oni mogu peku teku reku

Особенность moći: форма «ja» — mogu (на -u, а не на -m), и она совпадает с формой «oni».

reći в настоящем времени почти не встречается — его используют в прошедшем, будущем времени и в императиве. В рассказе может мелькнуть reče: Uhvatio je vuk zeku i reče… (Поймал волк зайку и говорит…).

LEĆI, STIĆI, DIĆI, POMOĆI: сохраняют суффикс -N-
Škola Reč — čas 4

Эта группа происходит от глаголов на -nuti (legnuti, stignuti, dignuti, pomognuti), и в личных формах они сохранили суффикс -n-: спрягаются как -nuti → -nem.

leći — лечь stići — добраться, успеть dići — поднять pomoći — помочь
ja legnem stignem dignem pomognem
ti legneš stigneš digneš pomogneš
on/ona legne stigne digne pomogne
mi legnemo stignemo dignemo pomognemo
vi legnete stignete dignete pomognete
oni legnu stignu dignu pomognu

stići имеет два значения: 1) добраться, приехать (Javiću ti kad stignem u Beograd — напишу, когда доберусь до Белграда); 2) успеть (Ne mogu sve da stignem — не успеваю всё). Родственно русскому слову достичь.

Обрати внимание: pomoći образован от moći, но спрягается иначе — mogu, но pomognem.

Настоящее время: три типа спряжения
Škola Reč — čas 3

Настоящее время (prezent) в сербском образуется так: основа + личное окончание. Окончания бывают трёх типов — по гласной, которая стоит перед ними: -a-, -e- или -i-.

Глагол ja ti on/ona mi vi oni
čitati — читать čitam čitaš čita čitamo čitate čitaju
gledati — смотреть gledam gledaš gleda gledamo gledate gledaju
pisati — писать pišem pišeš piše pišemo pišete pišu
preskakati — пропускать preskačem preskačeš preskače preskačemo preskačete preskaču
piti — пить pijem piješ pije pijemo pijete piju
raditi — работать, делать radim radiš radi radimo radite rade
učiti — учить učim učiš uči učimo učite uče

Окончания по типам:

Тип ja ti on/ona mi vi oni
A-тип -am -aš -a -amo -ate -aju
E-тип -em -eš -e -emo -ete -u (после гласной -ju)
I-тип -im -iš -i -imo -ite -e

Во всех трёх типах одинаковы согласные окончаний: -m, -š, —, -mo, -te. Меняется только гласная перед ними — и форма oni, которую надо запомнить отдельно.

Как понять, к какому типу относится глагол
Škola Reč — čas 3

По инфинитиву тип угадывается не всегда, поэтому главное правило: учи глагол сразу в двух формах — инфинитив + форма «ja» (pisati → pišem). Гласная перед -m и есть тип, а дальше все формы строятся по таблице.

Полезные ориентиры:

  • A-тип — большинство глаголов на -ati, у которых основа не меняется: čitati → čitam, gledati → gledam, imati → imam, znati → znam, spavati → spavam.
  • I-тип — почти все глаголы на -iti и -eti / -jeti, а также некоторые на -ati после č, ž, j: raditi → radim, učiti → učim, govoriti → govorim, videti → vidim, držati → držim.
  • E-тип — всё остальное, и тут основа часто меняется:
  • -ati с чередованием согласной: pisati → pišem (s → š), skakati → skačem, preskakati → preskačem (k → č), kazati → kažem (z → ž);
  • -ovati / -ivati → -ujem: kupovati → kupujem, pokazivati → pokazujem;
  • -nuti → -nem: klimnuti → klimnem;
  • односложные на -iti, -uti со вставкой -j-: piti → pijem, čuti → čujem (поэтому oni piju, а не ~~pu~~);
  • -ći, -sti: ići → idem, jesti → jedem.
Ловушка: «oni rade» и «ona piše»
Škola Reč — čas 3

Окончание -e встречается в двух разных формах, и их легко перепутать:

  • в I-типе -e — это oni: oni rade (они работают), oni uče (они учат);
  • в E-типе -e — это on/ona: ona piše (она пишет), on pije (он пьёт).

Поэтому важно знать тип глагола: rade — это «они», а piše — «он/она». А «они пишут» будет oni pišu.

Неправильные глаголы, которые надо выучить отдельно
Škola Reč — čas 3

Несколько частых глаголов в эти схемы не укладываются:

Глагол ja ti on/ona mi vi oni
biti — быть sam si je smo ste su
hteti — хотеть hoću hoćeš hoće hoćemo hoćete hoće
moći — мочь mogu možeš može možemo možete mogu

Обрати внимание: у hteti и moći форма «ja» оканчивается на -u, а не на -m.

Kao prvo, kao drugo, kao treće — skelet nabrajanja
Čas 16

Najjednostavniji način da argument zvuči složeno i uredno — nabrojati razloge:

Kao prvo, zima je ovdje blaga. Kao drugo, stanovništvo je malobrojno. Kao treće, volim kišu.

Oblik je srednji rod rednog broja: prvo, drugo, treće, četvrto (ne kao prvi). Ide na početak rečenice, sa zarezom poslije.

Varijante iste stvari:

Neutralno Formalnije U razgovoru
Kao prvo… Prije svega… Prvo…
Kao drugo… Osim toga… I još…
Kao treće… Na kraju… I na kraju…
Prvi razlog je + imenica / je taj što + rečenica
Čas 16

Sa časa, u punom obliku:

Prvi razlog zašto volim zimu u Crnoj Gori je temperatura. — Первая причина, почему я люблю зиму в Черногории, — температура.

Konstrukcija ima dva nastavka, zavisno od toga šta slijedi:

  • + imenica u nominativu: Prvi razlog je temperatura. Drugi razlog je malobrojno stanovništvo.
  • + cijela rečenica: Prvi razlog je taj što je zima blaga.

Česta greška: «Prvi razlog je zato što…» — poslije razlog je ne ide zato što, nego taj što (ili samo što). A ako hoćeš zato što, onda bez riječi razlog: Volim zimu zato što je blaga.

Umetak zašto volim zimu u Crnoj Gori je odredba uz razlog; poslije takvog dugog umetka je ostaje ispred imenice: Prvi razlog … je temperatura.

Zbog + genitiv: zbog malobrojnog stanovništva
Čas 16

Sa časa: zbog malobrojnog stanovništva, zbog kiše. Poslije zbog ide imenica u genitivu, a pridjev se slaže s njom:

Rod Nominativ Poslije zbog (genitiv)
s. r. malobrojno stanovništvo zbog malobrojnog stanovništva
ž. r. velika gužva zbog velike gužve
m. r. loš signal zbog lošeg signala

Greška je zbog malobrojno stanovništvo — bez genitiva.

Podsjetnik iz časa 8: zbog + imenica, a zbog toga što + glagol (cijela rečenica): zbog kiše = zbog toga što pada kiša.

Po mom mišljenju → Smatram da…
Čas 16

Ispravka sa časa: umjesto dugog Po mom mišljenju često je bolje kratko Smatram (vidi smatrati, čas 2).

Po mom mišljenju, zima je najbolja. — bez da, sa zarezom. Smatram da je zima najbolja. — obavezno da, i poslije da mijenja se red riječi: da je zima…

Tipična greška je miješanje dvije konstrukcije: «Po mom mišljenju da je zima najbolja» — tako ne može.

Skala sigurnosti: Čini mi se da… (кажется) → Mislim da… (думаю) → Smatram da… (считаю) → Siguran sam da… (уверен). U argumentaciji se Po mom mišljenju koristi jednom, na početku — ne u svakoj rečenici.

Malobrojno stanovništvo = mali broj stanovnika
Čas 16

Dvije formulacije iste misli, obje sa časa:

  • pridjev + imenica: malobrojno stanovništvo (malobrojan ← mali
  • broj);
  • broj + genitiv množine: mali broj stanovnika (poslije broj uvijek genitiv množine).

Ista razlika i u suprotnom smjeru: brojno stanovništvo = veliki broj stanovnika.

Pazi na par stanovnik (житель, čovjek) — stanovništvo (население, cjelina, srednji rod): stanovništvo je malobrojno, ali stanovnici su ljubazni.

Pošto, budući da, s obzirom na to da — čime se počinje rečenica
Čas 16

Svi znače «потому что / поскольку», ali se ne ponašaju isto:

Veznik Može na početku? Stil
jer ne razgovorno, najčešće
zato što da (kao kratak odgovor) neutralno
pošto da razgovorno
budući da da knjiški
s obzirom na to da da vrlo formalno

Pošto nema turista, sve je mirno. ✅ Jer nema turista, sve je mirno. ❌ → Sve je mirno, jer nema turista.

Zamka: pošto ima još dva značenja — «после того как» (Pošto smo jeli, izašli smo) i u prodavnici «почём» (Pošto je kilo mandarina?).

Zaključak: dakle, stoga, prema tome, tako da
Čas 16

Kraj argumenta traži vezu posljedice:

  • zato — «поэтому», razgovorno: Nema turista, zato je mirno.
  • tako da — prirodna posljedica: Bilo je kasno, tako da smo otišli.
  • dakle — vučeš zaključak naglas: Dakle, zaključujem da…
  • stoga / prema tome — isto, ali knjiški, za pisani tekst.

Ne mešati zato (поэтому, posljedica) i zato što (потому что, uzrok) — jedno slovo mijenja smjer rečenice (čas 8).

Isti fakt može biti i argument i kontraargument
Čas 16

Na času je kiša upisana kao razlog ZA zimu, a u tekstu stoji i među manama. To nije greška — nego glavni trik argumentacije: isti fakt uokviriš kako ti treba.

Fakt Za Protiv
kiša zimi sve je zeleno, vazduh je čist, izgovor da ostaneš kod kuće vlaga, hladni stanovi, dosada
malo stanovnika mir, nema gužve zatvoreni restorani, malo društva

Jaka struktura: prvo priznaš suprotnu stranu, pa je okreneš — S jedne strane… s druge strane… Ipak… Dakle… ili kratko: Nije dosadno — naprotiv, mirno je.

Imperativ = zapovjedni način
Čas 18

Imperativ (zapovjedni način) služi za naredbu ili molbu — isto kao i «императив» na ruskom. Postoje tri lica u kojima se gradi: ti (2.l.jd.), mi (1.l.mn., poziv na zajedničku radnju) i vi (2.l.mn.).

Glagoli na -ATI: osnova + aj/ajmo/ajte
Čas 18

Iz sveske — par birati / gledati, oba na -ati:

Lice birati gledati
(ti) biraj! gledaj!
mi birajmo! gledajmo!
(vi) birajte! gledajte!

Pravilo: od osnove (bez -ati) dodaj -aj (ti), -ajmo (mi), -ajte (vi). Isto radi i kupovati (vidi dole, nešto drugačije jer je -ovati).

Kupiti i vidjeti: imperativ za glagole na -iti/-eti
Čas 18

Iz sveske — tabela za kupiti i vidjeti:

Lice kupiti vidjeti
— kupimo vidimo
(ti) kupi! vidi!
(vi) kupite! vidite!

Ti, kupi hleb! Vidi! Kupite!

Pravilo: od osnove (bez -iti/-eti) dodaj -i (ti), -imo (mi), -ite (vi). Primer u kontekstu: Neka/da kupi hleb. — Пусть купит хлеб (treće lice preko neka/da + prezent, jer imperativ nema direktnu formu za 3. lice).

Oprati: promjena osnove (operi, ne oprai)
Čas 18

Glagol oprati ima nepravilnost — osnova se menja pri građenju imperativa (umetanje e):

Operi! (ne "Oprai!") Operite!

Ovo je čest obrazac kod glagola sa suglasničkim grupama na kraju osnove (slično kao kod prati → peri, brati → beri).

Nepravilni imperativi: ići → idi, piti → pij
Čas 18

Neki vrlo česti glagoli imaju imperativ koji se ne gradi po pravilnoj šemi i treba ga zapamtiti:

ići → idi! / idite! — osnova se potpuno menja (ići ≠ id-) piti → pij! / pijte! — dodaje se j, ne i kupovati → kupuj! / kupujte! — za sve glagole na -ovati: -ovati → -uj/-ujmo/-ujte

Ova tri obrasca (ići, piti, kupovati) vredi naučiti napamet, jer su vrlo frekventni u svakodnevnom govoru.

Hajde da idemo / jedemo — poziv na zajedničku radnju
Čas 18

Umjesto imperativa 1. lica množine (koji formalno postoji — idimo, jedimo), u razgovornom srpskom mnogo prirodnije zvuči konstrukcija hajde da + prezent:

Hajde da idemo. — Давай пойдём. Hajde da jedemo. — Давай поедим.

hajde je nepromenljiva reč-poziv (сама по себе значит «давай, ну же»), a glagol posle da ide u prezentu, ne u infinitivu.

Nemoj da ideš — uljudnija negacija imperativa
Čas 18

Iz sveske — poređenje dva načina da se nešto zabrani:

Ne idi. — grublje/direktnije. Nemoj da ideš. — more polite — учтивее, мягче.

U svakodnevnom govoru nemoj/nemojte + da + prezent je mnogo češći i prirodniji način zabrane nego čisti odrični imperativ (ne + imperativ), koji zvuči strože ili knjiže. Vidi i temu «potencijal- i-imperativ» za potpuno pravilo i više primera.

Predlozi za pravac/cilj: prema, po, bo (greška za 'po')
Čas 18

Beleška iz sveske spominje predloge prema i po u kontekstu imperativa/kretanja — oba se koriste u frazama tipa naredbe o pravcu:

Idi prema gradu. — Иди в сторону города. Idi po hleb. — Иди за хлебом.

Vidi i temu «Predlozi» (čas 11): prema + dativ (pravac), po + akuzativ (ići po nešto — пойти за чем-то) ili lokativ (šetati po gradu — ходить по городу).

Impf vs pf: brisati/obrisati, pokazivati/prikazivati, klimati/klimnuti
Škola Reč — čas 2

Ovaj čas donosi tri para nesvršeni/svršeni (imperfektivni/perfektivni) koji jasno pokazuju razliku procesa i jednokratne/završene radnje:

Nesvršeni (impf) Svršeni (pf) Razlika
brisati — стирать (процесс) obrisati — стереть (законченно) Brišem prašinu (сейчас, процесс) vs Ona je obrisala čat (готово, полностью)
klimati (glavom) — кивать (несколько раз, процесс) klimnuti — кивнуть (один раз) Svi klimaju glavama (постоянно) vs Ona je samo klimnula (один раз)
pokazivati — показывать (обычно, регулярно) ~~pokazati~~ / prikazivati — демонстрировать формально Uvek nam pokazuje fotke (привычка) vs Galerija prikazuje film (официальный показ)

Obrati pažnju: prikazivati nije baš par za pokazivati — то formalniji, javni sinonim («демонстрировать»), koji se koristi za izložbe, filmove, javne prezentacije, dok pokazivati je neutralno/svakodnevno.

Radi vs raditi — homonim koji zbunjuje
Škola Reč — čas 2

Pazi na razliku: radi kao predlog (ради, для) i radi kao oblik glagola raditi (он работает) izgledaju isto, ali imaju potpuno različitu funkciju:

Ona je kupila ovu stvar čisto radi zabave. — предлог «ради» On radi u banci. — он работает (глагол raditi, 3.л.ед.)

Predlog radi + genitiv uvek znači «для, ради nekog cilja»: radi sigurnosti (ради безопасности), radi zdravlja (ради здоровья).

Obrisati aplikaciju — prošireno značenje glagola
Škola Reč — čas 2

Glagol obrisati (стереть) proširio je značenje na digitalni kontekst — «удалить»:

Moram da obrišem ovu aplikaciju sa telefona. — Мне нужно удалить это приложение с телефона.

Isto važi za: obrisati fajl (удалить файл), obrisati poruku (удалить сообщение), obrisati broj (удалить номер) — svuda «удалить» digitalno = obrisati.

Slagati se sa nekim + instrumental
Škola Reč — čas 2

Glagol slagati se (соглашаться) traži predlog sa + instrumental:

Slažem se sa Iljom. — Я согласен с Ильёй. Ne slažem se sa tobom. — Я не согласен с тобой.

Vidi i temu «argumenti-i-uzroci»: Slažem se s tim, jer... — Я согласен с этим, потому что...

SFRJ — istorijska skraćenica u svakodnevnom govoru
Škola Reč — čas 2

SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija) često se pominje u kontekstu «prije raspada», kao vremenska referenca:

Politika je najstariji medij na prostoru bivše SFRJ. — «Politika» — старейшее СМИ на территории бывшей СФРЮ.

Fraza na prostoru bivše SFRJ (на территории бывшей Югославии) — česta formula za govor o regionu (Srbija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Slovenija zajedno).

Gluh kao noć — metafora i poređenje sa 'kao'
Škola Reč — čas 2

Srpski (kao i ruski) koristi poređenja sa kao za pojačavanje osobine do krajnosti:

Gluh kao noć. — Совсем глухой (буквально «глухой как ночь»).

Slične konstrukcije: lud kao struja (совсем безумный), star kao brdo (очень старый), gladan kao vuk (очень голодный, «голодный как волк»). Ovakve metafore/poređenja treba razumeti kao celinu, ne bukvalno prevoditi.

Buvljak — od buve do pijace starih stvari
Škola Reč — čas 2

Reč buvljak (блошиный рынок) dolazi od buva (блоха) — isto kao englesko flea market i rusko «блошиный рынок». Na buvljaku se prodaju stare, polovne ili retro stvari, često jeftino ili «za dž» (задаром):

Nabavila sam šolju za kafu iz 1943. za dž. — Я раздобыла кофейную чашку 1943 года задаром.

za dž je razgovorno skraćenje od za džabu/džaba (задаром, бесплатно) — čuje se često na pijacama i buvljacima.

Dva pitanja, dva padeža: gdje ideš vs gdje si
Čas 17

Iz sveske — osnovna razlika koja određuje sve ostalo:

  • Gdje ideš? (Where are you going?) — pitanje o pravcu/cilju kretanja → odgovor ide u AKUZATIVU.
  • Gdje si? — pitanje o mjestu (bez kretanja) → odgovor ide u LOKATIVU.

Gdje ideš? — Idem u banku. (akuzativ: banku) Gdje si? — Ja sam u banci. (lokativ: u bank... — v. napomenu ispod)

Ovo je ista logika koja se ranije pojavila u temi «Predlozi»: u i na menjaju padež zavisno od pitanja kuda? (akuzativ) vs gdje? (lokativ).

Akuzativ (kuda?) — primjeri po rodovima
Čas 17

Idem u dvorište. (srednji rod, oblik se ne mijenja: dvorište) Idem u park. (muški rod, oblik se ne mijenja: park) Idem u banku. (ženski rod: banka → banku) Idem u poštu. (ženski rod: pošta → poštu) Idem u grad. (muški rod, oblik se ne mijenja: grad)

Pravilo: u akuzativu se ženski rod na -a mijenja u -u (banka → banku), a muški i srednji rod ostaju u osnovnom obliku (park, grad, dvorište).

Lokativ (gdje?) — nastavci po rodu
Čas 17

Tabela iz sveske — nastavci lokativa zavise od roda imenice:

Rod Primjer Lokativ Zamjenica
ženski kuća / soba u kući / u sobi ta
muški park u parku taj
muški i srednji dvorište / nebo u dvorištu / na nebu to

Ja sam u kući. / Ja sam u sobi. — ženski rod, nastavak -i. Ja sam u parku. — muški rod, nastavak -u. Ja sam u dvorištu. — srednji rod, nastavak -u.

Kratko pravilo: ženski rod → -i, muški i srednji rod → -u.

Nepravilnosti u lokativu: drvo → na drvetu
Čas 17

Neke imenice srednjeg roda menjaju osnovu u lokativu (i drugim kosim padežima), ne samo nastavak:

drvo → Sjedim na drvetu. (ne "na drvu") nebo → na nebu (ovde je osnova pravilna)

krov (muški rod) je pravilan: Sjedim na krovu.

Ovakve nepravilnosti (drvo/drveta, nebo/neba, telo/tela, uho/uha) treba jednostavno zapamtiti — dolaze od stare osnove na -es/-et u staroslovenskom.

Ženski rod na meki suglasnik: kuća → kući, pošta → pošti
Čas 17

Kod ženskog roda u lokativu nastavak je -i, ali osnova se može malo promeniti (jotovanje) kod nekih reči:

kuća → u kući (ć ostaje isto) pošta → u pošti (t ostaje isto, samo dodano -i) kuhinja → u kuhinji (nj + i)

Ovo je isto pravilo kao i drugi ženski rod na -a: uvijek dodaj -i na osnovu bez zadnjeg -a: kuća → kući, pošta → pošti, kuhinja → kuhinji.

Grad i dvorište: akuzativ = osnovni oblik, lokativ = +u
Čas 17

Za muški i srednji rod, akuzativ (kuda?) obično izgleda isto kao osnovni oblik reči (nominativ), dok lokativ (gdje?) dodaje -u:

Idem u grad. (akuzativ = grad) → Ja sam u gradu. (lokativ = gradu) Idem u dvorište. (akuzativ = dvorište) → Ja sam u dvorištu. (lokativ = dvorištu) Idem u poštu. (ženski rod, akuzativ = poštu) → Ja sam u pošti. (lokativ = pošti)

Dakle: muški/srednji rod dobijaju -u SAMO u lokativu (mjesto), dok ženski rod menja -a → -u u akuzativu i -a → -i u lokativu.

Predlozi koji idu sa lokativom
Čas 17

Iz sveske — spisak najčešćih predloga koji traže lokativ (za mjesto, gdje?):

u, na, po, prema, o, pri

Isti predlozi u i na mijenjaju padež zavisno od pitanja (kuda? → akuzativ, gdje? → lokativ), dok o (о чём-то), pri (при, возле) i po (в знач. mjesta) uvijek idu sa lokativom, bez obzira na kontekst. Vidi i temu «Predlozi» (čas 11) za širu tabelu predlog → padež.

Struktura sastava: nabrajanje argumenata (prvo, drugo, treće...)
Domaći zadatak 2

Ovaj sastav pokazuje standardnu strukturu za argumentativni tekst na srpskom — nabrajanje razloga rednim brojevima kao veznicima:

Prvo, ovaj crtani film me vraća u detinjstvo... Drugo, gledam „Kikoriki“ na srpskom i tako učim jezik... Treće, volim da gledam „Kikoriki“ zato što... Na kraju, za mene „Kikoriki“ nije samo zabavan crtani film...

Ova šema (prvo → drugo → treće → na kraju) je vrlo česta u pismenim sastavima i prezentacijama — svaki argument dobija svoj pasus.

Bezlična konstrukcija: nešto me vraća u nešto
Domaći zadatak 2

Fraza vraćati (nekoga) u detinjstvo koristi akuzativ osobe koja trpi radnju, dok je subjekt sama stvar (crtani film, pesma, miris):

Ovaj crtani film me vraća u detinjstvo. — Этот мультфильм возвращает меня в детство.

Ista konstrukcija: Ova pesma me podseća na leto. — Эта песня напоминает мне о лете. Subjekt (film/pesma) deluje NA osobu (akuzativ me/te/ga...), a ne obrnuto.

Zato što vs jer: dva razloga u istom tekstu
Domaći zadatak 2

Tekst koristi oba veznika uzroka naizmenično (vidi i temu «argumenti-i-uzroci»):

To nije lak proces, jer se koriste složene reči. Volim da gledam „Kikoriki“ zato što svaka epizoda ima svoju posebnu priču.

Oba znače «потому что»; jer je razgovornije i kraće, zato što malo formalnije i može stajati i na početku rečenice ako затреба.

Zavisiti od + genitiv
Domaći zadatak 2

Glagol zavisiti uvijek traži predlog od + genitiv:

Ne zavisi od prethodnih epizoda. — Не зависит от предыдущих серий.

Isti obrazac: zavisi od vremena (зависит от погоды/времени), zavisi od tebe (зависит от тебя).

Htio bih da podignem… vs Ja sam htio da podignem…
Čas 15

Sa časa je ostala fraza «Ja sam želio da podignem stambeni kredit», ali važno je vidjeti da su to dvije različite stvari:

Forma Primjer Prevod Kad se koristi
kondicional (uljudno) Htio bih / Želio bih da podignem kredit. Я хотел бы взять кредит. tražiš nešto sada, na šalteru
prošlo vrijeme Ja sam htio / želio da podignem kredit. Я хотел взять кредит. pričaš o tome što si htio ranije

Klasična greška — reći «Ja sam želio…» kad ulaziš u banku: to zvuči kao da si htio nekad ranije (a možda si se predomislio). Uljudni zahtjev je bih: Htio bih da…

Oblik se slaže sa rodom govornika: htio bih / htjela bih, želio bih / željela bih. U ekavici: hteo / htela, želeo / želela.

Poslije htio bih ide da + prezent (da podignem), a ne infinitiv — kao i poslije želim, mogu, moram u razgovornom jeziku.

Račun po padežima: na računu / sa računa / na račun
Čas 15

Jedna riječ — tri padeža, i svaki znači nešto drugo. To je najčešća zamka u bankarskim rečenicama:

Padež Oblik Pitanje Primjer
lokativ na računu gdje? (где) Koliko imam na računu?
genitiv sa računa odakle? (откуда) Želim da podignem novac sa računa.
akuzativ na račun kuda? (куда) Uplatite novac na račun.

Ista logika radi i za izvod: izvod sa računa (выписка со счёта — genitiv), jer dokument «dolazi sa» računa.

Pazi i na homonim: račun je i «счёт к оплате / чек» (vidi čas 6, Račun je bio previše veliki) i «банковский счёт». Razlikuje samo kontekst: tekući račun, stanje na računu = bankovni.

Koji su uslovi? — o čemu te banka pita
Čas 15

Osnovno pitanje na šalteru:

Koji su uslovi za stambeni kredit? — Какие условия для жилищного кредита?

Šta banka obično nabraja kao uslove:

  1. učešće — первоначальный взнос (najčešće 10–20% cijene stana);
  2. redovna primanja — регулярный доход, potvrda sa posla;
  3. izvod sa računa za nekoliko mjeseci — kao dokaz prihoda;
  4. kamatna stopa i rok otplate — od njih zavisi rata;
  5. hipoteka — stan ostaje kao zalog dok ne otplatiš kredit.

Korisna konstrukcija: pod uslovom da… — «при условии, что…» (Banka odobrava kredit pod uslovom da imaš 20% učešća.)

Koliko imam na računu? — dva načina da pitaš za stanje
Čas 15

Koliko imam na računu? — Сколько у меня на счету? Recite mi stanje na računu. — Скажите мне баланс счёта.

Prvo je direktno pitanje, drugo — uljudna molba (imperativ recite + informacija koju tražiš). Oba se koriste i telefonom, i na šalteru, i u razgovoru sa savjetnikom.

Sinonimi za «баланс»: stanje na računu (najčešće), saldo (formalno, u dokumentima). Riječ stanje ne mešati sa stan (квартира) — različite riječi.

Izvod / izvještaj — i ijekavica vs ekavica
Čas 15

Izvod sa računa i izvještaj su u bankarskom kontekstu skoro sinonimi — dokument koji pokazuje istoriju transakcija. Razlika je u širini značenja: izvod je uski bankarski termin (bank statement), izvještaj je bilo kakav отчёт (godišnji izvještaj, izvještaj sa sastanka).

U ovom času srijeću se i dva izgovora iste riječi — to nije greška, nego ijekavica i ekavica:

ijekavica (BiH, CG, HR) ekavica (Srbija) Prevod
izvještaj izveštaj отчёт
mjesec mesec месяц
savjetnik savetnik консультант
htio / želio hteo / želeo хотел

Bitno je biti dosljedan unutar jedne rečenice: htio sam izvještaj za prošli mjesec (ijek.) ili hteo sam izveštaj za prošli mesec (ek.).

Kamatna stopa i provizija — dva različita troška
Čas 15

Ne mešati ova dva pojma (vidi i temu «komunikacija-u-banci»):

  • kamatna stopa — процент, koji banka naplaćuje na kredit ili plaća na depozit, obično godišnji (%): Kolika je kamatna stopa?
  • provizija — jednokratna ili periodična naknada za uslugu (transfer, podizanje, obrada zahtjeva, održavanje računa): Kolika je provizija?

Kamatna stopa je vezana za vrijeme (godišnje %, raste sa rokom otplate), provizija je vezana za radnju/uslugu (fiksni iznos ili % od transakcije, plaća se jednom).

Odatle i rata = dio glavnice + kamata za taj mjesec. Zato duži rok otplate daje manju ratu, ali veću ukupnu kamatu.

Kovanica vs novčanica
Čas 15

Sitna, ali korisna razlika u bankarskoj/svakodnevnoj leksici — obje riječi dolaze od osnove novac / kovati (чеканить):

  • kovanica — монета (metalni novac)
  • novčanica — банкнота, купюра (papirni novac)
  • sitniš — мелочь (sve sitno zajedno), gotovina — наличные

Nemam sitne kovanice, imate li da mi razmijenite novčanicu? — У меня нет мелких монет, можете разменять купюру?

Šta vs što: dva različita pitanja
Domaći zadatak 1

U srpskom (za razliku od hrvatskog, gdje što pokriva oba značenja) postoji jasna razlika:

  • šta — стандартное вопросительное «что»: Šta radiš? — Что ты делаешь? Šta je ovo? — Что это?
  • što (u razgovornoj upotrebi) — значит «почему» (= zašto), NE «что»:

Što plačeš? — Чего ты плачешь? (= Zašto plačeš?) Što nisi došao? — Почему ты не пришёл? (= Zašto nisi došao?)

Dodatni primjeri:

Što se smeješ? — Чего ты смеёшься? Što se ljutiš na mene? — Почему ты злишься на меня? Što ne javljaš se? — Почему не отвечаешь (на звонки)? Što bi to uradio? — Зачем бы ты это сделал?

Ne mešati sa knjiškim/relativnim što u značenju «который, что» (Ovo je knjiga što sam je čitao — Это книга, которую я читал) — to je poseban, treći slučaj, koji ovde ne razmatramo.

Dvostruka negacija: negativne zamjenice UVIJEK traže NE
Domaći zadatak 1

Kao i u ruskom, srpske negativne zamjenice/prilozi (niko, ništa, nimalo, nigde, nikad, niti) ne mogu stajati same uz potvrdni glagol — glagol mora biti u negiranom obliku. Ovo je dvostruka negacija i u srpskom je obavezna (za razliku od standardnog engleskog):

Nimalo nisam protiv. — Я нисколько не против. Ništa ne znam. — Я ничего не знаю. Niko nije došao. — Никто не пришёл.

Nimalo se piše slitno (jedna reč), ne "ni malo" razdvojeno.

Dodatni primjeri sa ništa
Domaći zadatak 1

Ništa nije u redu. — Ничего не в порядке (что-то не так). Ne razumem ništa. — Я ничего не понимаю. (red riječi: glagol + ništa, umjesto ništa na početku) Nemam ništa protiv. — Я ничего не имею против. Ništa mi ne treba. — Мне ничего не нужно. On ništa ne kaže. — Он ничего не говорит.

Napomena o redu riječi: negativna zamjenica može ići i prije glagola (Ništa ne znam) i posle (Ne znam ništa) — oba su tačna, glagol uvek ostaje negiran.

Dodatni primjeri sa niko
Domaći zadatak 1

Niko me ne razume. — Никто меня не понимает. Nikoga nema kod kuće. — Никого нет дома. (niko → nikoga u genitivu/akuzativu) Ne poznajem nikoga ovde. — Я здесь никого не знаю. Niko nije rekao ni reč. — Никто не сказал ни слова. Nikome nisam rekao. — Я никому не сказал. (niko → nikome u dativu)

Niko se menja po padežima kao pridjev/zamjenica: niko (nom.) → nikoga (gen./akuz.) → nikome (dat.) → ni s kim (instr., sa umetnutim predlogom).

Dodatni primjeri sa nimalo
Domaći zadatak 1

Nimalo mi se ne sviđa. — Мне это нисколько не нравится. Nije nimalo lako. — Это ничуть не легко. Nimalo se ne brinem. — Я ничуть не волнуюсь. To me nimalo ne iznenađuje. — Это меня нисколько не удивляет.

Nimalo obično stoji uz negirani glagol i pojačava negaciju — slično ruskому «нисколько, ничуть» pred «не».

Ostale negativne zamjenice po istom principu
Domaći zadatak 1

Isto pravilo dvostruke negacije važi i za:

  • nigde/nigdje (нигде): Nigde ga nema. — Его нигде нет.
  • nikad(a) (никогда): Nikad nisam bio tamo. — Я никогда там не был.
  • niti... niti (ни... ни): Niti pijem niti pušim. — Я ни пью, ни курю.

Zapamti šablon: NEGATIVNA ZAMENICA + NE + GLAGOL — jedna od dvije negacije nikad se ne izostavlja, za razliku od standardnog engleskog gde bi to bila greška ("double negative").

Rezervacija stola: osnovna formula
Čas 14

Standardna uljudna formula za rezervaciju, sa svim ključnim elementima u redosledu broj ljudi → povod/obrok → vreme → dan:

Želio bih da rezervišem sto za dvoje za večeru u 19 sati danas. — Я хотел бы забронировать столик на двоих на ужин в 19 часов сегодня.

Uljudni uvod Želio bih da... (pogledaj i temu «Bronirovanie restorana») ide sa da + prezent: da rezervišem, ne infinitivom. Broj gostiju ide kao za + broj u obliku za osobe: za dvoje, za troje, za četvoro (posebni brojevi za ljude, ne obični 2, 3, 4).

Trenutno sam na poslu — kad kurir zove u nezgodan trenutak
Čas 14

Kad te kurir/dostavljač zove dok si zauzet, uobičajen odgovor:

Trenutno sam na poslu. Da li možete dostaviti na adresu...? — Сейчас я на работе. Можете доставить по адресу...?

trenutno (сейчас, в данный момент) je nešto formalnije/preciznije od sada — ukazuje na trenutnu situaciju koja se možda promijeni.

Da li možete malo kasnije? — pristojna molba za odlaganje
Čas 14

Kratka i vrlo česta formula za traženje odlaganja bilo koje radnje:

Da li možete malo kasnije? — Можете немного позже?

Ista konstrukcija radi za sve: dostavu, sastanak, poziv — Da li možemo malo kasnije? (mi), Da li možeš malo kasnije? (ti, neformalno).

Odgovor sa vremenom: Biću kući u 5 sati. — futur od biti (biću, bićeš, biće, bićemo, bićete, biće) + mjesto/vreme.

Za koliko ćete stići? — pitanje o vremenu dolaska
Čas 14

Standardno pitanje kad čekaš nekoga (kurira, taksi, gosta):

Za koliko ćete stići? — За сколько вы прибудете? (через сколько времени)

Kratki odgovori u razgovoru:

  • Blizu. — Уже близко (рядом).
  • Stižem za pet minuta. — Приеду через пять минут.

Za + genitiv vremena = «через» (za pet minuta = через пять минут); ne mešati sa od (от) i do (до).

Čekam vas na ulici — mjesto čekanja
Čas 14

Konstrukcija čekati + na + lokativ za mjesto gde se čeka:

Čekam vas na ulici. — Я жду вас на улице.

Objekat čekanja (koga čekaš) ide u akuzativu: čekam vas, čekam te, čekam ga — dok mjesto ide sa na/u + lokativ: na ulici, u dvorištu, ispred zgrade (vidi i temu «Komunikacija sa kurirom» — adresa i orijentiri).

Kusur i cijena dostave
Čas 14

Praktične fraze oko plaćanja gotovinom kuriru:

Kusur. — Сдача. (kratko, kao podsjetnik/pitanje) Koliko je dostava? — Sve je uračunato u cijenu. — Сколько доставка? — Всё включено в цену.

uračunato u cijenu — фиксированная формула («включено в цену»); koristi se i za druge stvari: napojnica je uračunata u cijenu — чаевые включены в цену.

Može li žena preuzeti porudžbinu? — pitanje o zamjeni
Čas 14

Kad ti ne možeš lično preuzeti dostavu, pitaš može li to učiniti neko drugi:

Može li žena preuzeti porudžbinu? — Может ли жена забрать заказ?

Ista konstrukcija radi za bilo koga: Može li sused preuzeti paket?, Može li kolega preuzeti dokumenta? — moći + li + subjekat + infinitiv/da-konstrukcija.

Vežba: pitanja punim oblikom BITI (jesam/jesi/jeste)
Škola Reč — čas 1

Glavna tema časa — intenzivno vežbanje pitanja punim (naglašenim) oblikom glagola biti: jesam, jesi, jeste, jesmo, jeste, jesu (vidi i temu «puni-oblik-biti-jesam» i čas 13 «Glagol BITI»).

Osnovna šema pitanja:

Jesi li + pridjev/imenica/mjesto? Jesi li gladan? · Jesi li kod kuće? · Jesi li policajac?

Kratak odgovor — uvek punim oblikom, nikad kratkim:

— Jesi li umoran? — Jesam. (ne "Sam.") — Jesi li video macu? — Nisam.

Isto pitanje se može postaviti i sa da li + kratka forma: Da li si gladan? = Jesi li gladan? — oba tačna, birati po ukusu.

Dakle vi? — kratko pitanje-prelaz
Škola Reč — čas 1

Fraza Dakle, vi? (= «Итак, вы?» / «Значит, вы?») — razgovorni prelaz kad tražiš da sagovornik nastavi misao ili se predstavi. Radi se o eliptičnoj (skraćenoj) rečenici bez glagola — sagovornik sam dopunjava smisao iz konteksta:

— Ja sam iz Rusije. — Dakle, vi ste... turista? — Я из России. — Значит, вы... турист?

Ovakve elipse su normalne u brzom razgovoru — pun oblik bi bio Dakle, vi ste...?, ali se glagol često izostavlja kad je jasan iz konteksta.

Želimo ti snagu — formula podrške
Škola Reč — čas 1

Kad neko kaže da mu je teško, uobičajen razgovorni odgovor podrške je:

Želimo ti snagu! — Держись! / Сил тебе!

Doslovno «желаем тебе силы», ali funkcionalno ближе к «держись» — izraz saučešća/podrške, ne bukvalna želja za fizičkom snagom. Slično: Drži se! (Держись!), Sve će biti dobro. (Всё будет хорошо).

Bezlični glagoli o vremenu: pljuštati
Škola Reč — čas 1

Glagoli o vremenskim prilikama (kiša, sneg) često su bezlični — koriste se samo u 3. licu jednine, bez subjekta:

Pljušti. — Льёт (как из ведра). Pada kiša. — Идёт дождь. (sa formalnim subjektom kiša) Sviće. — Светает.

Pljuštati je jače od padati kiša — označava jak, gust pljusak (ливень), ne obično kišenje.

Zaustaviti me — glagolski objekat i red riječi
Škola Reč — čas 1

U rečenici Policajci su me zaustavili enklitika me (kratka forma akuzativa od ja) ide na drugo mjesto, odmah posle pomoćnog glagola su, ne na kraj:

Policajci su me zaustavili. ✓ — стандартный порядок Policajci su zaustavili mene. — moguće, ali sa naglaskom na mene (upravo MENE, a ne nekog drugog) — koristi se naglašena forma mene kad želiš istaći objekat.

Isto pravilo kao kod biti: kratka (nenaglašena) forma zamjenice ide na drugo mjesto, naglašena forma (mene, tebe, njega...) može stajati i na kraju radi isticanja.

Srpski jezik je glagolocentričan
Čas 13

Iz sveske: srpski, kao i (staro)ruski, oslanja se na glagol biti u rečenicama gdje ruski ili engleski njega ne bi ni imali. Glagol biti je obavezan čak i tamo gdje bismo na ruskom rekli samo imenicu:

Ja sam majka. — Я (есть) мать. (Азъ йесмь царь — исти princip u starom ruskom.)

Funkcija 1 — biti nosi rečenicu bez glagola radnje, kada opisujemo:

  • opis (kvalitet): Ona je lijepa.
  • mjesto: Mi smo danas u gradu.
  • osjećaj/stanje: Danas je baš hladno napolju.
  • karakteristiku: On je siromašan.
Tri oblika: kratka (enklitika), puna, odrična
Čas 13
Lice Kratka (enklitika) Puna (naglašena) Odrična
ja sam jesam nisam
ti si jesi nisi
on/ona/ono je jeste nije
mi smo jesmo nismo
vi ste jeste niste
oni su jesu nisu

Odrična forma je uvijek samo jedna — ona je već naglašena, pa nema posebne "kratke" verzije za "ne".

Enklitika NIKAD nije prva riječ
Čas 13

Kratka forma (sam, si, je...) je nenaglašena i po pravilu (Vakernagelov zakon) ide na drugo mjesto u rečenici — nikad na prvo:

Ja sam majka. ✓ · ~~Sam ja majka.~~ ✗ Ti si iz Sarajeva. ✓ Marko je Anin brat. ✓ Mi smo danas u gradu. ✓ Vi ste naš komšija. ✓ Oni su sa vama. ✓

Ako rečenica počinje enklitikom, mora se preurediti ili zamijeniti punim oblikom: Umoran sam (ne Sam umoran).

Puna forma MOŽE biti prva riječ — dva puta za pitanje
Čas 13

Iz sveske: uvijek postoje dva puta da se postavi pitanje sa biti:

  1. Puni oblik na početku: Jesi li gladan?
  2. 'Da li' + kratka forma: Da li si gladan?

Oba su tačna i znače isto. Puni oblik ide na prvo mjesto zato što je naglašen — enklitika to ne smije.

Kratki odgovor uvijek ide punim oblikom, nikad kratkim:

— Da li sam lijepa? — Jesi! (ne "Si!")

'To jest' — precizacija, a ne obična rečenica
Čas 13

Izraz to jest (skraćeno tj.) koristi punu formu jest (starije = jeste) u zamrznutom izrazu koji znači «то есть, а именно, а точнее»:

Radi svaki dan, to jest i vikendom. — Он работает каждый день, то есть и в выходные.

Ovo je fosilizirani izraz iz starijeg jezika — otuda i arhaični oblik jest bez -e na kraju (usp. crkvenoslovenski "Отче наш, иже јеси на небеси" — обращение через puni oblik jesi).

'Indeed / really' na srpskom: zaista, uistinu, baš
Čas 13

Kada engleski ili ruski naglašavaju tvrdnju riječima indeed / в самом деле / действительно, srpski to NE radi kroz oblik glagola biti, nego kroz priloge:

I am indeed your brother. → Ja sam zaista tvoj brat. Ты в самом деле моя любовь. → Ti si uistinu moja ljubav. Mirko is busy indeed. → Marko je zaista zauzet. Today we are really free. → Danas smo zaista/baš slobodni.

Dakle "usilenie" ide kroz zaista / uistinu / baš, a ne kroz poseban oblik glagola.

Negacija: samo jedan oblik za sva 'usиления'
Čas 13

Odrična forma je uvijek ista, bez obzira na kontekst ili naglasak u rečenici:

Ja nisam učiteljica mlađih razreda. — Я не учительница младших классов. Ona nije moja žena. — She isn't my wife.

Nema posebne "pune" i "kratke" odrične forme — nisam, nisi, nije... su jednom zauvijek naglašene i mogu stajati na početku rečenice.

Veznici (союзы): i, a, ali, ili
Čas 12

Базовые сочинительные союзы, с которых начинается любая связка мыслей:

  • i — «и» (простое соединение): Idem u prodavnicu i kupiću hljeb.
  • a — «а» (контраст без противопоставления): Ja radim, a ti se odmaraš.
  • ali — «но» (настоящее противопоставление): Htio sam da dođem, ali nisam stigao.
  • ili — «или»: Hoćeš čaj ili kafu?

Разница a vs ali: a — просто «а ты?», мягкий контраст; ali — реальное противоречие ожиданиям.

Te: книжный вариант 'i' с оттенком следствия
Čas 12

Из тетради:

Idem u prodavnicu i kupiću hljeb. — просто два действия подряд. Idem u prodavnicu, pa ću kupiti hljeb. — «и заодно куплю» (pa добавляет оттенок последовательности/цели). Idem u prodavnicu, te ću kupiti hljeb. — то же самое, но книжнее/литературнее; te звучит чуть более формально, чем pa.

Практическое правило: в живой речи почти всегда pa, te встречается больше в письменном или чуть более официальном стиле.

PA — самая частая rečca: все функции
Čas 12

Pa — не совсем союз, а гибкая rečca (частица-связка). Топ-функции:

  • Уступка/согласие: Pa dobro. — Ну ладно.
  • Подтверждение: Pa da! / Pa jeste! — Ну да! Конечно!
  • Вызов/безразличие: Pa šta? — Ну и что?
  • Пауза перед ответом: Pa ne znam... — Ну не знаю...
  • Начало рассказа: Pa evo... — Ну вот...
  • Возражение: Pa zašto si to uradio? — Ну зачем ты это сделал?

Значение сильно зависит от интонации: Pa dobro↘ (уступка) vs Pa šta?↗ (вызов). 'Pa' почти всегда стоит в начале реплики, никогда — в конце.

Ama / Ma — возражение
Čas 12

Короткие восклицательные частицы для несогласия или отмахивания:

Ama, nije istina! / Ma, nije istina! — Да ладно, это неправда! / Брось, это неправда!

Ma короче, разговорнее и чуть резче; ama немного мягче/архаичнее. Обе часто сочетаются с daj: Ma daj! — Да ладно! / Брось!

U stvari / zapravo — поправка себя или собеседника
Čas 12

Вводные слова для «на самом деле, собственно»:

U stvari, nešto nije u redu. = Zapravo, nešto nije u redu. — На самом деле, что-то не так.

Используются, когда ты уточняешь или исправляешь сказанное раньше: Nije crveno, u stvari je narandžasto. — Это не красное, на самом деле оранжевое.

U redu — три значения одного выражения
Čas 12

Из тетради — ключевая связка смыслов вокруг слова red:

Выражение Значение
u redu OK, всё в порядке
čekati u redu стоять в очереди (англ. line)
nešto nije u redu что-то не так
čiji je red? чья очередь?

Одно и то же слово red даёт и «порядок», и «очередь» — смысл определяется контекстом и предлогом (u redu = состояние, u redu как очередь = ждать своей позиции).

Nešto ne ide / ne pije vodu — идиомы неудачи
Čas 12

Разговорные обороты про то, что не получается или не убеждает:

Ta ti priča baš i ne ide. — Эта твоя история совсем не клеится (не идёт). Ta priča ne pije vodu. — Эта история не выдерживает критики (буквально «не пьёт воду»).

Обе фразы взаимозаменяемы в значении «звучит неубедительно / что-то тут не так»; вторая — более образная и разговорная.

Poštapalica — слово-паразит, заполнитель паузы
Čas 12

Poštapalica — общее название для слов-паразитов и заполнителей пауз (ovaj, znaš, kako se kaže, u stvari, prosto, pa). Использовать 1-2 на предложение — естественно, больше — звучит неуверенно.

Сама pa — самая частая poštapalica сербского языка: она и союз, и rečca, и заполнитель паузы одновременно — зависит от контекста и интонации.

Род говорящего слышен в глаголе и прилагательном
Kikoriki: Soba melanholije

В прошедшем времени и в прилагательных форма зависит от того, кто говорит, а не только от того, о ком речь:

муж. жен.
прошедшее radio sam radila sam
прилагательное tužan sam tužna sam
сравнительная srećniji srećnija
  • Naporno sam radila. — говорит Roza; мужчина сказал бы radio sam.
  • Ti to ne bi razumela. — Ты бы этого не поняла (обращение к женщине).
Состояние — через дательный падеж: не «я», а «мне»
Kikoriki: Soba melanholije

Там, где по-русски бывает и «я», и «мне», сербский почти всегда выбирает дательный:

  • Meni je sve sjajno. — У меня всё отлично.
  • Ništa mi ne ide. — У меня ничего не выходит.
  • Šta mi se desilo? — Что со мной случилось?
  • Treba mi odmah. — Мне нужно прямо сейчас.

Дательного требует и глагол smetati (мешать): Nemojte da smetate jedno drugome. — Не мешайте друг другу.

Запрет: *nemoj / nemojte* + da + настоящее время
Kikoriki: Soba melanholije

Отрицательного императива в живой речи почти нет. Запрещают через nemoj (ты) / nemojte (вы) + da + настоящее время:

  • Nemojte da smetate jedno drugome! — Не мешайте друг другу!
  • Nemoj da plačeš. — Не плачь.

Реже — nemoj + инфинитив: Nemoj plakati. Смысл тот же, звучит книжнее.

Сослагательное наклонение: *bih / bi* + причастие
Kikoriki: Soba melanholije

«Бы» — это отдельный вспомогательный глагол, который меняется по лицам: bih, bi, bi, bismo, biste, bi + причастие на -o / -la:

  • Ti to ne bi razumela. — Ты бы этого не поняла.
  • Niko ne bi to mogao da razume. — Никто не смог бы этого понять.
  • Par stvari koje bi mogle da budu bolje. — Пара вещей, которые могли бы быть получше.
  • Šta bi to moglo da bude? — Что бы это могло быть?

Обратите внимание: после moći / trebati идёт не инфинитив, а конструкция da + настоящее время — это норма сербского.

Двойное отрицание и точка у порядковых числительных
Kikoriki: Soba melanholije

Отрицание, как и в русском, «размазывается» по всему предложению — отрицательное местоимение требует отрицания при глаголе:

  • Gde niko ništa neće videti. — Где никто ничего не увидит.
  • Niko ne bi to mogao da razume. — Никто не смог бы этого понять.
  • Njih niko više ne nosi. — Их больше никто не носит.

Мелочь на письме: порядковое числительное пишется цифрой с точкой — 12. nivo читается dvanaesti nivo, 13. nivo — trinaesti nivo.

Od … do … / iz: откуда и докуда
Čas 11

Глаголы движения — putovati, ići, krenuti, trčati — работают с одной и той же парой предлогов:

Putujem / Idem / Krećem / Trčim od Bara do Tivta. — Я еду / иду / выезжаю / бегу от Бара до Тивата.

Оба предлога требуют генитива: od Bara, do Tivta**.

Если выезжаем «изнутри» — из города, из дома, из здания — вместо od берём iz:

Putujem / Idem / Krećem / Trčim iz Tivta. — Я еду из Тивата.

Логика простая: iz — противоположность u (был внутри → выхожу изнутри), а od — противоположность do (был у точки → отхожу от неё). Idem od pošte — отхожу от почты (был рядом); Idem iz pošte — выхожу из почты (был внутри).

Kod pošte или u pošti: снаружи и внутри
Čas 11

Главное различие из тетради:

Сербский Где я Русский
kod pošte napolje — снаружи у почты, около почты
u pošti unutra — внутри на почте (в здании)

kod + генитив, u (о месте) + локатив.

Особый случай — дом. Тут kod kuće и u kući почти совпадают:

Ja sam kod kuće. = Ja sam u kući. — Я дома.

Разница только в оттенке: kod kuće — «у себя, дома» (не на работе), u kući — буквально «в доме» (не на улице, не в саду).

Oko pošte и blizu pošte
Čas 11

Ещё два «места» с генитивом — оба про близость, но по-разному:

  • oko pošte — вокруг почты (движение или расположение по кругу): Šetam oko pošte.
  • blizu pošte — близко к почте, недалеко: Stan je blizu pošte.

В разговоре oko также значит «примерно»: oko pet sati — около пяти часов, oko deset ljudi — человек десять.

Idem na posao / Ja sam na poslu: куда и где
Čas 11

Предлог na меняет падеж в зависимости от вопроса:

Вопрос Падеж Пример
kuda? (куда) akuzativ Idem na posao. — Я иду на работу.
gdje? (где) lokativ Ja sam na poslu. — Я на работе.

Так же со всеми «мероприятиями» — с ними по-сербски именно na:

na času — на уроке · na treningu — на тренировке · na fudbalu — на футболе · na času srpskog — на уроке сербского

Точно та же пара у u: Idem u poštu (akuzativ, куда) → Ja sam **u pošti (lokativ, где).

Ispred kuće = pred kućom: одно место, два падежа
Čas 11

Две конструкции значат одно и то же:

Mačka je ispred kuće. = Mačka je pred kućom. — Кошка перед домом.

Разница только в падеже:

  • ispred + genitiv — ispred kuće**;
  • pred + instrumental — pred kućom**.

ispred — обычное разговорное, pred — чуть книжнее и часто про время или ситуацию: pred ispit — перед экзаменом.

Такие же пары есть и у других «сторон»: iznad / nad, ispod / pod, iza / za — версия на is-/iz- идёт с генитивом, короткая — с инструменталом.

Где стоит предмет: ispred, iza, pored, između, ispod, iznad
Čas 11

Все эти предлоги места — с генитивом:

Предлог Значение Пример
ispred sa prednje strane — спереди Čekam ispred kuće.
iza sa zadnje strane — сзади Auto je iza kuće.
pored odmah uz — прямо рядом Sedim pored prozora.
između между двумя Hotel je između banke i pošte.
ispod niže — ниже Pas je ispod stola.
iznad više — выше Slika je iznad kreveta.

preko puta = nasuprot — напротив (буквально «через дорогу»):

Kafić je preko puta banke. — Кафе напротив банка.

preko puta идёт с генитивом (banke), книжное nasuprot — с дативом (nasuprot banci).

Prema / ka: в направлении
Čas 11

Оба предлога — «к, в сторону», оба требуют датива и оба взаимозаменяемы:

Idem prema kući. = Idem ka kući. — Я иду к дому. Idem prema centru. — Я иду в сторону центра.

Важно: это направление, а не пункт назначения. Idem ka kući — иду в сторону дома (может, и не дойду); Idem do kuće — иду до дома (дойду); Idem u kuću — иду в дом (войду внутрь).

У prema есть и переносное значение «по отношению к»: ljubazan prema svima — вежливый со всеми.

Kroz и preko: сквозь и поверх
Čas 11

Два способа «через»:

  • kroz + akuzativ — насквозь, внутри чего-то: Idemo kroz park. · Vozimo kroz tunel.
  • preko + genitiv — поверх, на другую сторону: Idemo preko mosta. · Prelazim preko ulice.

preko также значит «свыше»: preko sto ljudi — больше ста человек.

Sa / s: вместе с и с поверхности
Čas 11

sa (перед s, š, z, ž и для удобства — везде) = s. Два значения, и падеж их различает:

Значение Падеж Пример
вместе с кем-то instrumental Idem sa drugom. — Я иду с другом.
с поверхности genitiv Uzimam knjigu sa stola. — Беру книгу со стола.

Второе — «сверху вниз», противоположность na: knjiga je na stolu → uzimam knjigu **sa stola.

Инструментал «вместе» без предлога не бывает: «я иду с другом» — только sa drugom, не «drugom».

Bez, za, o, po, zbog
Čas 11

Остальные частые предлоги:

Предлог Смысл Падеж Пример
bez без чего-то genitiv Pijem kafu bez šećera.
za для кого-то/чего-то akuzativ Ovo je za tebe.
o о чём-то lokativ Pričamo o poslu.
po по чему-то lokativ Šetam po gradu.
zbog причина genitiv Kasnim zbog gužve.

Про za запомни две роли: с акузативом — «для» (za tebe), с инструменталом — «за» о месте (sjedim za stolom — сижу за столом).

po — «вразброс, по поверхности»: po gradu, po kući, po ulicama. В значении «за чем-то пойти» — с акузативом: idem po hljeb — иду за хлебом.

Pre и posle: раньше и позже
Čas 11

Два предлога времени, оба с генитивом:

Pre posla pijem kafu. — До работы я пью кофе. (= ranije) Posle posla idem kući. — После работы я иду домой. (= kasnije)

В иекавице (Черногория, Босния) — prije и poslije: prije posla, poslije posla.

Не путай pre (раньше по времени) и ispred / pred (впереди в пространстве): pred kućom — перед домом (место), pre osam — до восьми (время).

Шпаргалка: предлог → падеж
Čas 11
Падеж Предлоги
genitiv od, do, iz, kod, oko, blizu, ispred, iza, pored, između, ispod, iznad, preko, preko puta, bez, zbog, pre, posle, sa (с поверхности)
akuzativ u / na (куда), kroz, za (для)
lokativ u / na (где), o, po
instrumental sa (вместе с), pred, nad, pod, za (место)
dativ prema, ka, nasuprot

Самое рабочее правило: у u и na падеж выбирает вопрос — kuda? даёт акузатив, gdje? даёт локатив. Остальные предлоги закреплены за одним падежом, кроме sa и za, где падеж меняет смысл.

Возвратное *se* и его место в предложении
Kikoriki: Zaboravljena bajka

Частица se пишется отдельно от глагола и в предложении встаёт на второе место — сразу после первого ударного слова, а не рядом со своим глаголом:

  • Sada se sećam. — Теперь я помню.
  • Kako se povredio? — Как он поранился?
  • Sva moja sećanja raspala su se. — Все мои воспоминания рассыпались.

Если в предложении несколько безударных словечек, порядок такой: li → глагольная форма (sam/si/je…) → падежные (mi/ti/mu…) → se: Setio sam se. — Я вспомнил. Protresla si mi sećanje. — Ты растрясла мне память.

Пары «несовершенный → совершенный» и существительные на *-nje*
Kikoriki: Zaboravljena bajka

Почти каждый глагол живёт парой: длительный (impf) и однократный (pf). В серии они идут рядом:

impf pf существительное
sećati se — вспоминать setiti se — вспомнить sećanje — воспоминание
skakati — прыгать skočiti — прыгнуть skakanje — прыжки
pričati — рассказывать ispričati — рассказать priča — рассказ

Существительное на -nje делается от несовершенного глагола и управляет так же, как он: skakanje preko bare** — прыганье через лужу.

Будущее время: *ću/ćeš/će* + инфинитив, часто слитно
Kikoriki: Zaboravljena bajka

Вспомогательный глагол ću / ćeš / će / ćemo / ćete / će ставится после инфинитива и сливается с ним, если инфинитив стоит первым:

  • otvoriti + ćeš → otvorićeš — откроешь
  • ispričati + će → ispričaće — расскажет
  • sećati se + ćemo → čega ćemo se sećati** — что мы будем помнить

Отрицание — отдельные формы neću / nećeš / neće: Nećemo se ni sećati. — Мы даже помнить не будем.

Сравнение: *-iji / -ji* и *od* + родительный
Kikoriki: Zaboravljena bajka

Сравнительная степень чаще всего на -iji, у коротких прилагательных — чередование: važan → važniji, velik → veći, jak → jači. Второй участник сравнения идёт с предлогом od + родительный падеж:

  • Šta može biti veće i važnije od skakanja preko bare? — Что может быть больше и важнее прыжков через лужу?
  • Sećanja postaju sve jača i jača. — Воспоминания становятся всё сильнее и сильнее (sve + сравнительная = «всё …»).
Uključiti se / isključiti se: въехать на дорогу и съехать
Čas 10

Пара глаголов с se — как «включиться / выключиться», но про дорогу:

  • uključiti se na glavni put / u glavnu ulicu — въехать, влиться в движение: Želio sam da se uključim na glavni put.
  • isključiti se — съехать с дороги.
  • stati na proširenje — остановиться в «кармане» (расширении дороги), чтобы пропустить движение.

Резкий, неаккуратный въезд — uletjeti (влететь): Uletim iz sporedne ulice na glavnu. — Влетаю со второстепенной на главную.

Traka: полоса движения и счёт
Čas 10

traka — полоса движения. Перестроиться:

promijeniti traku = preći u drugu traku

Обрати внимание на счёт (как в тетради):

  • put ima 4 trake — после 2, 3, 4 — форма trake**;
  • na glavnom putu ima mnogo traka — после mnogo и от 5 — генитив множественного traka**.
Udes, nezgoda, nesreća: авария по-разному
Čas 10

Три слова про ДТП, от лёгкого к тяжёлому:

Слово Значение
nezgoda мелкое происшествие, неприятность
udes (crash) авария = mala nezgoda / nesreća na putu
saobraćajna nesreća ДТП, серьёзная авария

Глагол «случиться» — desiti se (to happen): Šta se desilo? — Что случилось? Desio se udes. — Случилась авария.

Книжный вариант из новостей — doći do + genitiv:

Došlo je do saobraćajne nesreće na putu Podgorica–Cetinje. — Произошло ДТП на дороге Подгорица–Цетине.

Preticati, makazice и линии разметки
Čas 10

preticati — обгонять (impf): pretičem drugi auto — обгоняю, preticao sam drugi auto — я обгонял.

makazice («ножницы», от makaze) — опасная ситуация при обгоне, когда навстречу идёт другая машина и вы «стрижёте» друг друга:

Auto mi je uletjelo u makazice. — Машина влетела мне навстречу «в ножницы».

Можно ли обгонять — говорит разметка:

  • isprekidana linija (– – –) — прерывистая: обгон разрешён;
  • puna linija (———) — сплошная: пересекать нельзя.
Upute za vožnju: skreni desno, idi pravo
Čas 10

Указания водителю — императивом:

  • Skreni desno / lijevo! — Поверни направо / налево!
  • Idi pravo! — Езжай прямо!
  • Na drugo skretanje skreni desno. — На втором повороте направо.
  • Na kružnom toku izađi na drugo skretanje. — На кольце — второй съезд.

skretanje — и «поворот» как манёвр, и «съезд» как место — образовано от skrenuti.

Saobraćaj u vijestima: saobraća se, odvija se, obustavljen
Čas 10

Как говорят о движении в дорожных новостях. Две равные конструкции:

Saobraća se jednom trakom naizmjenično. = Saobraćaj se odvija jednom trakom naizmjenično. — Движение осуществляется по одной полосе попеременно.

Первая — безличное se (как vozi se — «едется»), полоса стоит в инструментале: jednom trakom — «одной полосой». Вторая — с подлежащим saobraćaj и глаголом odvijati se (протекать, идти).

Если движение перекрыто совсем:

Saobraćaj je obustavljen. — Движение остановлено.

(PG–CT в тетради — путь Podgorica–Cetinje.)

Ručno rađen: страдательное причастие от raditi
Čas 9

rađen — страдательное причастие (trpni pridjev) от raditi: «сделанный, изготовленный». С наречием ručno (вручную, от ruka) получается «сделанный вручную», то есть «ручной работы»:

Volim ručno rađene poklone. — Я люблю подарки ручной работы.

Причастие согласуется как прилагательное: ručno rađen sto (стол), ručno rađena torba (сумка), ručno rađeni pokloni (подарки).

Treba + infinitiv: безличное «надо»
Čas 9

treba + инфинитив — безличная конструкция «надо, нужно», без подлежащего (как русское «надо купить»):

Treba kupiti ono što je lako držati. — Надо покупать то, что легко держать.

ono što = «то, что» — вводит придаточное: Kupi ono što ti se sviđa — купи то, что тебе нравится.

Držati vs održavati
Čas 9
  • držati — держать (в руках, физически): lako držati — легко держать.
  • održavati — поддерживать, содержать в порядке, ухаживать (за вещью, садом, домом): poklon koji je lako održavati — подарок, за которым легко ухаживать (неприхотливый).

održavati образован от držati приставкой o(d)- — как русская пара «держать → поддерживать». В заметке с урока обе версии рядом: подарок должен быть lako držati (održavati) — и держать легко, и ухаживать просто.

Kad sam bio dječak: «когда я был…» + перфект
Čas 9

Рассказ о детстве строится через kad + перфект:

Kad sam bio dječak… — Когда я был мальчиком… Kad sam bila djevojčica… — Когда я была девочкой…

Дальше — тоже перфект: Kad sam bio dječak, imao sam psa — когда я был мальчиком, у меня была собака.

Не путать с kad + potencijal из прошлого урока (kad bih imao vremena — если бы у меня было время): там «если бы», здесь — обычное «когда» о прошлом.

Причина: zato što = jer = zbog toga što = zbog + genitiv
Čas 8

Четыре способа сказать «потому что / из-за». Три первых вводят целое предложение (с глаголом), последний — только существительное:

Форма Что после неё Пример
zato što предложение Bio je umoran zato što nije spavao.
jer предложение (короче всего) Bio je umoran jer nije spavao.
zbog toga što предложение Bio je umoran zbog toga što nije spavao.
zbog существительное в генитиве Bio je umoran zbog nespavanja.

Все четыре фразы значат одно и то же: «Он был уставший, потому что не спал».

Главное отличие — грамматика справа:

zbog + nespavanja (генитив), но zbog toga što + nije spavao (глагол).

Нельзя сказать «zbog nije spavao» — после zbog обязательно существительное. Если хочется глагол — добавляй toga što.

Существительное часто получается из глагола: spavati → nespavanje (недосып), kasniti → kašnjenje (опоздание): zbog kašnjenja — из-за опоздания.

Razlog, motiv, povod: причина, мотив и повод
Čas 8
  • razlog = motiv — причина, мотив, нейтрально и обо всём: Koji je razlog? / Iz kog razloga?
  • povod — повод: внешний толчок, событие. Чаще звучит в приятных ситуациях (праздник, подарок, встреча): Povod za slavlje — повод для праздника.

razlog / motiv — почему внутри (причина), povod — по какому случаю (повод).

Potencijal: bih / bi / bismo / biste + причастие («бы»)
Čas 8

Potencijal — это сербское «бы». Строится как перфект, только вместо sam / si / je берётся особый вспомогательный глагол bih, а причастие (радни глаголски придев) согласуется в роде и числе:

Lice Jednina Množina
1. ja bih radio / radila mi bismo radili / radile
2. ti bi radio / radila vi biste radili / radile
3. on bi radio, ona bi radila oni bi radili, one bi radile

Запомнить проще всего так: особые формы только у 1 л. ед. (bih), 1 л. мн. (bismo) и 2 л. мн. (biste) — во всех остальных лицах просто bi.

Порядок слов. bih — энклитика, она не может стоять первой в предложении:

  • ✅ Posjetio bih muzej. / ✅ Ja bih posjetio muzej.
  • ❌ Bih posjetio muzej.

Значения potencijal-а:

  • желание / гипотеза: Radio bih, ali nemam vremena.
  • вежливая просьба: Da li biste mi pomogli? — Вы бы мне не помогли?
  • повторяющееся действие в прошлом: Svako ljeto bismo išli na more.

Примеры на все формы:

Srpski Русский
Ja bih popio kafu. Я бы выпил кофе.
Kupio bih tu knjigu, ali je skupa. Я бы купил эту книгу, но она дорогая.
Voljela bih da živim pored mora. Я бы хотела жить у моря.
Ja bih radije ostao ovdje. Я бы лучше остался здесь.
Ne bih ništa mijenjao. Я бы ничего не менял.
Nikad ne bih zaboravila taj dan. Я бы никогда не забыла тот день.
Šta bi ti radio na mom mjestu? Что бы ты делал на моём месте?
Ti bi to sigurno znala. Ты бы это точно знала.
On bi ti pomogao. Он бы тебе помог.
Ona bi htjela novi posao. Она бы хотела новую работу.
Ko bi to rekao! Кто бы мог подумать! (досл. «кто бы это сказал»)
Mi bismo ostali kod kuće. Мы бы остались дома.
Radili bismo projekat zajedno. Мы бы делали проект вместе.
Da li biste mi pomogli? Вы бы мне не помогли? (вежливо)
Šta biste vi uradili? Что бы вы сделали?
Gdje biste željeli sjediti? Где бы вы хотели сидеть?
Oni bi došli, ali nemaju auto. Они бы приехали, но у них нет машины.

Заметь: ne bih — отрицание «приклеивается» к bih, и такая пара уже может стоять в начале предложения (Ne bih ništa mijenjao), в отличие от голого bih.

Uslovne (pogodbene) rečenice — те самые conditionals
Čas 8

Правило про предложения вида «Kad bih imao vremena, posjetio bih muzej» называется uslovne (pogodbene, kondicionalne) rečenice — по-русски условные придаточные предложения, по-английски conditionals.

В предложении две части: uslov (условие, с ako / kad / čim) и posljedica (следствие, главная часть). В сербской грамматике различают три типа:

Тип Условие Следствие Пример
I. Realni (реальное) ako + prezent / futur II futur I или императив Ako me pozoveš, doći ću kod tebe.
II. Potencijalni (возможное, «если бы») kad / ako + bih + придев potencijal Kad bih imao vremena, posjetio bih muzej.
III. Irealni (нереальное, уже поздно) da + перфект potencijal Da sam imao vremena, posjetio bih muzej.

Разберём три фразы с урока:

Kad bih imao vremena,       posjetio bih muzej.        → II тип, чистое «бы»
Ako budeš došao na vrijeme, radili bismo projekat.     → futur II + potencijal
Ako budeš želio,            ja bih napravio sendvič.   → futur II + potencijal
Ako me pozoveš,             došla bih kod tebe.        → prezent + potencijal

Обрати внимание: в условии стоит реальное будущее (budeš došao, pozoveš), а в главной части — potencijal (radili bismo, bih napravio, došla bih). Это смягчённый вариант первого типа: условие вполне возможно, а следствие подаётся мягко, как предложение — «тогда бы мы сделали проект вместе».

Русский так не умеет: у нас «бы» в главной части автоматически тянет «бы» и в условие («если бы ты пришёл»). В сербском ako + бы не сочетается — после ako никогда не ставим bih, там либо prezent, либо futur II. «Если бы» с bih строится через kad bih или da + перфект.

Futur II (budeš došao): будущее после ako, kad, čim
Čas 8

Futur II (futur egzaktni) — служебное время, самостоятельно почти не употребляется. Его место — придаточное предложение после ako, kad, čim, dok, pošto, когда речь о будущем:

budem / budeš / bude / budemo / budete / budu + причастие (došao, želio, radila).

Lice Jednina Množina
1. budem došao / došla budemo došli / došle
2. budeš došao / došla budete došli / došle
3. bude došao / došla budu došli / došle
  • ✅ Ako budeš došao na vrijeme, radili bismo projekat zajedno.
  • ❌ Ako ćeš doći na vrijeme… — futur I после ako не ставится.

Часто вместо futur II можно взять простой prezent совершенного вида — смысл тот же, звучит разговорнее:

Ako budeš došao = Ako dođeš — если придёшь. Ako budeš želio = Ako želiš — если захочешь.

Čim — «как только»
Čas 8

čim = as soon as. Ведёт себя как ako / kad: о будущем — futur II или prezent, но не futur I:

Čim budeš došao na žurku, zovi me. — Как только придёшь на вечеринку, позови меня. Čim dođem kući, javiću ti. — Как только приду домой, дам знать.

Не путай с омонимом čim = «чем» (инструментал от šta): Čim pišeš? — Olovkom. (Чем ты пишешь? — Карандашом.)

Vrijeme — это и «погода», и «время»
Čas 7

Одно слово покрывает два русских: погода и время. Что именно имеется в виду, понятно из продолжения фразы.

Значение Пример Перевод
погода Vrijeme je vjetrovito. Погода ветреная.
время (пора) Vrijeme je da idem kući. Пора идти домой.
время (на часах) Vrijeme — sedam sati. Время — семь часов.

Важная деталь — склонение: после слов количества (puno, malo, mnogo) идёт генитив, а генитив у vrijeme — vremena:

Puno vremena radim. — «Я много работаю (много времени)». Не puno vrijeme, а puno vremena.

Конструкция Vrijeme je da + present — «пора (что-то делать)»: Vrijeme je da idem kući — пора мне домой.

Modalni glagoli morati i moći: не инфинитив, а «da + настоящее»
Čas 7

morati = to must (надо, должен), moći = to can (могу, можно). В сербском после модального глагола обычно идёт da + глагол в настоящем времени, а не инфинитив — и лицо во второй части повторяется:

Moraš  da ideš   u školu!        (2 л. + 2 л.)
Možeš  li da doneseš voće?       (2 л. + 2 л.)
Mogu   li da zakažem termin?     (1 л. + 1 л.)
Лицо morati moći
ja moram mogu
ti moraš možeš
on / ona mora može
mi moramo možemo
vi morate možete
oni moraju mogu

Вопрос с li — вежливая просьба или разрешение: частица li ставится сразу после глагола: Možeš li da doneseš voće?, Mogu li da zakažem termin? — «Можно мне записаться на приём?»

«Boli me stomak»: болит не «у меня», а «меня»
Čas 7

Русское «у меня болит живот» строится в сербском наоборот: что болит — подлежащее, а человек стоит в аккузативе (me, te, ga, je, nas, vas, ih):

Boli me stomak. — букв. «Меня болит живот».

Кто Форма Пример
меня me Boli me stomak.
тебя te Boli te glava?
его / её ga / je Boli ga stomak.
нас / вас nas / vas Boli nas grlo.

Если болит несколько вещей — глагол во множественном: bole me zubi (болят зубы).

Как болит (сила и характер) и когда (частота):

  • сила: jako (сильно) — malo (немного) — tup bol (тупая боль);
  • частота: ponekad (иногда) — često (часто);
  • когда: u toku dana / u toku noći (в течение дня / ночи) — u toku + генитив.

Boli me stomak — jako, često u toku dana i noći.

Popio sam lijek, i nije mi pomogao / pomogao mi je
Čas 7

Прошедшее время (perfekt) = вспомогательный глагол (sam, si, je…) + причастие на -o / -la / -lo. Причастие согласуется с подлежащим — а подлежащее здесь lijek (муж. род), поэтому pomogao:

Утверждение Отрицание
помог Pomogao mi je. Nije mi pomogao.
помогло (lijek → м.р.) Lijek mi je pomogao. Lijek mi nije pomogao.

Обрати внимание на порядок слов: в утверждении причастие может идти первым (Pomogao mi je), а в отрицании впереди всегда nije (Nije mi pomogao) — «nije» съедает «je».

Кому помогло — датив: mi (мне), ti (тебе), mu / joj (ему / ей).

Целая фраза из урока:

Popio sam lijek (paracetamol) i nije mi pomogao. Ali opet me boli. «Я выпил лекарство (парацетамол), и оно мне не помогло. Но опять болит.»

Разговор у врача: вопросы и ответы
Čas 7

Типичный диалог. Врач говорит на vi, поэтому формы двойные (si / ste):

Врач спрашивает:

  • Da li si / ste pojeli ili popili nešto? — Вы что-то съели или выпили?
  • Da li ste imali krv u stolici? — У вас была кровь в стуле?

Пациент отвечает:

  • Mislim da nisam. Jedem i pijem kao svaki dan. — Думаю, нет. Ем и пью, как каждый день.
  • Boli me stomak. — Болит живот.
  • Imam / Nemam temperaturu. — У меня есть / нет температуры.
  • Imam / Nemam proliv. — У меня есть / нет поноса.
  • Povraćao sam (dva puta). / Nisam povraćao. — Меня рвало (два раза). / Не рвало.

Заметь: imam / nemam + akuzativ (temperaturu), а после nemam в живой речи часто идёт и генитив (nemam temperature).

Uput, nalazi, recept: что даёт врач
Čas 7

Две разные бумажки, их легко перепутать:

Документ Для чего Пример
uput направление на процедуру/к специалисту uput za vađenje krvi
recept рецепт на лекарство в аптеку recept za lijek

Как врач это формулирует:

Daću ti / vam uput… — «Дам тебе / вам направление…»

  • za vađenje krvi — на взятие крови
  • da izvadite krv — чтобы вы сдали кровь (то же самое, но через da)
  • za nalaze — на анализы (результаты)
  • za ultrazvuk abdomena — на УЗИ брюшной полости → его делает doktor radiolog

Слово vađenje — существительное от vaditi (вынимать): vaditi → vađenje (т → đ). Дальше идёт генитив: vađenje krvi**.

Омоним stolica: и мебель, и медицинский стул
Čas 7

Как и в русском, stolica — это и предмет мебели, и то, о чём спрашивает врач:

  • Sjedim na stolici. — Я сижу на стуле.
  • Da li ste imali krv u stolici? — У вас была кровь в стуле?

Различает только предлог и контекст: na stolici (на стуле) ↔ u stolici (в стуле).

Рядом полезно помнить пару stomak (живот, разговорное) ↔ abdomen (брюшная полость, медицинский термин: ultrazvuk abdomena).

Конструкция *da + презент* вместо инфинитива
Kikoriki: Čarobnjak za snove

В сербском после модальных и «хотящих» глаголов вместо инфинитива обычно идёт da + настоящее время (глагол спрягается по лицу):

  • Mogu da letim. — Я умею (могу) летать.
  • Moraš da uradiš nešto za mene! — Ты должен кое-что для меня сделать!
  • Želim da uradiš nešto! — Хочу, чтобы ты кое-что сделал!
  • Hajde da probamo da mu pomognemo. — Давай попробуем ему помочь.

После hajde конструкция даёт значение «давай(те) …»: Hajde da se smestimo u okean! — Давай окажемся в океане!

Цель: *da bih + прош. форма* — «чтобы …»
Kikoriki: Čarobnjak za snove

«Чтобы + глагол» о собственной цели — da + условная форма (bih / bi / bi / bismo / biste / bi + причастие на -o/-la):

  • Brojala sam ovce da bih zaspala. — Я считала овец, чтобы уснуть.
  • Učim svaki dan da bih govorio srpski. — Учусь каждый день, чтобы говорить по-сербски.

Форма причастия согласуется с говорящим: мужчина скажет da bih zaspao, женщина — da bih zaspala.

Счёт овец: числительное + падеж
Kikoriki: Čarobnjak za snove

Форма существительного зависит от последней цифры числа:

  • 1 → ед. ч.: trista jedna ovca
  • 2–4 → счётная форма (паукал): 302 ovce (trista dve ovce)
  • 5+, 11–19, сотни, milion → род. п. мн. ч.: Sto jedanaest ovaca!, Hiljadu ovaca!, Milion predivnih ovaca!

Тот же принцип, что и в русском («две овцы / пять овец»), но 11–19 в сербском тоже берут родительный множественного: jedanaest ovaca.

Direktni ⇄ indirektni govor: два примера рядом
Čas 6

Direktni govor — дословная цитата в кавычках. Indirektni govor — пересказ через da («что»), при этом «я» превращается в «он/она». Ключевое правило сербского: время не сдвигается — какое было, такое и остаётся; меняется только лицо.

Пример 1 — прошедшее (что уже случилось):

Direktni:    «Pojeo sam kolač.»        (я съел пирожное)
Indirektni:  Rekao je da je pojeo kolač.   (он сказал, что съел пирожное)

Было pojeo sam → стало pojeo **je (я → он). Прошедшее осталось прошедшим.

Пример 2 — настоящее (что происходит сейчас):

Direktni:    «Jedem kolač.»            (я ем пирожное)
Indirektni:  Rekao je da jede kolač.   (он сказал, что ест пирожное)

Было jedem (я ем) → стало jede (он ест). Настоящее осталось настоящим — в отличие от английского, где было бы «he was eating».

Время в цитате Остаётся Меняется
Прошедшее (pojeo sam) прошедшим (je pojeo) только лицо: я → он
Настоящее (jedem) настоящим (jede) только лицо: я → он

Глаголы речи: reći / rekao je (сказать), misliti (думать), pitati (спросить), znati (знать).

Обед, ужин, завтрак: существительное → глагол
Čas 6

У каждого приёма пищи есть парный глагол «есть этот приём пищи»:

Существительное Глагол Я …
doručak (завтрак) doručkovati doručkujem
ručak (обед) ručati ručam
večera (ужин) večerati večeram
užina (перекус) užinati užinam

Предлоги: za — «на» (какой приём пищи), sa / s — «с» (чем):

Za doručak sam jeo sendvič sa sirom. «На завтрак я ел сэндвич с сыром.»

Гнездо iznenada: наречие → прилагательное → глагол → существительное
Čas 6

Одна основа — четыре разные части речи:

Форма Часть речи Пример
iznenada наречие (как?) Iznenada je došao. — Он внезапно пришёл.
iznenadni прилагательное (какой?) iznenadni rast cijena — внезапный рост цен
iznenaditi (nekog) глагол Iznenadio me je. — Он меня удивил.
iznenađenje существительное Kakvo iznenađenje! — Какой сюрприз!
На заправке: sipati gorivo, pun rezervoar, udar na džep
Čas 6

Полезные выражения про заправку и деньги:

  • sipati gorivo — заправляться (буквально «наливать топливо»);
  • pun rezervoar — полный бак; napuniti do vrha / do kraja — залить доверху / до конца;
  • veliki račun — большой счёт;
  • udar na džep — «удар по карману» (что-то дорогое, бьёт по бюджету);
  • previše — слишком (много): previše skupo — слишком дорого.
Не перепутай: kupiti (купить) ≠ kupati se (купаться)
Čas 6

Два очень похожих глагола — различаются одной буквой:

  • kupiti — купить (to buy): Želim da kupim hljeb. — Я хочу купить хлеб.
  • kupati (se) — купать(ся), принимать ванну (to have a bath): Kupam se u moru. — Я купаюсь в море.

Подсказка: kup-i-ti — в магазине (buy), kup-a-ti — в воде (bath).

Косвенная речь: как передать чужие (или свои) слова через da
Čas 5

Прямая речь — мы цитируем дословно, в кавычках: Rekao sam: «Izgubio sam slušalice». Косвенная речь — пересказываем своими словами, без кавычек, через союз da («что»): Rekao sam da sam izgubio slušalice.

Общая схема — всегда три части:

[кто говорит + глагол речи]  +  da  +  [что именно сказано]
       Prijavio sam           da      sam izgubio slušalice

Глаголы речи (первая часть): reći (сказать), prijaviti (заявить), napisati / pisati (написать), misliti (думать), znati (знать).

Главное отличие от английского: время НЕ сдвигается. В русском и сербском мы оставляем ровно то время, которое было на самом деле. Меняются только лицо (я↔он) и появляется da:

Прямая речь (в кавычках) Косвенная речь (через da)
On: «Izgubio sam slušalice.» Rekao je da je izgubio slušalice.
Ona: «Želim da idem kući.» Rekla je da želi da ide kući.
On: «Doći ću sutra.» Rekao je da će doći sutra.
Ana: «Volim te.» Ana je rekla da me voli.

Обрати внимание в первой строке: было izgubio sam («я потерял»), а стало izgubio **je («он потерял») — поменялось только лицо глагола, а само прошедшее время осталось прошедшим.

Разбор фразы с урока:

Prijavio sam    da    sam izgubio slušalice.
───────────     ──    ──────────────────────
я заявил       что       (я) потерял наушники

А если добавляем детали — просто продолжаем придаточное:

Napisao sam sve podatke o danu i letu kad sam izgubio slušalice. «Я написал все данные о дне и рейсе, когда потерял наушники.»

Здесь два придаточных: sve podatke… (что написал) + kad sam izgubio… (когда это случилось).

cvijet → cvijeće → buket: один, много, собирательно
Čas 5

От базового слова cvijet (один цветок) образуется целое гнездо:

Форма Значение
cvijet один цветок
cvijeće цветы (собирательно, ср. род) — cvijeće je bilo roze
buket (cvijeća) букет цветов
cvjećara цветочный магазин (место)
cvjećar / cvjećaru флорист (человек) — pisao sam Marku, cvjećaru

Обрати внимание: cvijeće — собирательное, ведёт себя как ед. число среднего рода: cvijeće je bilo (а не su bili).

Кусок торта: parče / komad + zamisliti želju
Čas 5

«Кусок» можно сказать двумя словами-синонимами:

  • parče torte = komad torte — кусок торта.

Праздничные фразы вокруг торта:

  • Upalio sam upaljačem svjećicu na torti. — «Я зажёг зажигалкой свечку на торте.»
  • Ona je zamislila želju. — «Она загадала желание.» (zamisliti želju — загадать желание, от глагола željeti — желать).
Омонимы: gore и kosa
Čas 5

Омонимы (homonimi) — одно написание, разные значения (различаем по контексту, иногда по ударению):

gore:

  • gore = iznad — наверху, вверху;
  • gore = горят (3 л. мн. ч. от goreti): šume gore;
  • gore = род. падеж от gora — горы / леса.

kosa:

  • kosa = волосы (njena kosa je duga);
  • kosa = коса (инструмент для травы);
  • kosa (linija) = косая, наклонная линия;
  • Kosa = имя.
Buduće vrijeme (будущее время): ću / ćeš / će + инфинитив
Čas 4

Будущее время образуется из краткой (энклитической) формы глагола hteti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) и инфинитива:

Lice Jednina Množina
1. ja ću ići mi ćemo ići
2. ti ćeš ići vi ćete ići
3. on/ona će ići oni/one će ići
  • Обрати внимание: в 3-м лице и ед., и мн. числа — одинаковое će.
  • Энклитика ću не может стоять первой в предложении. Если глагол открывает фразу — используем слитную форму: Ići ću sutra. → «Ići ću sutra.» (нельзя «Ću ići…»).
Отрицание будущего: neću ići
Čas 4

Отрицательная форма — слитное «ne + ću» → neću (пишется одним словом!):

Lice Jednina Množina
1. neću ići nećemo ići
2. nećeš ići nećete ići
3. neće ići neće ići

Сравни: Ja ću ići (я пойду) ≠ Ja neću ići (я не пойду). Отрицание — единственный случай, когда форма от hteti пишется слитно с ne.

«Год назад» и «в прошлом году»: prije godinu dana / prošle godine
Čas 4

Про прошлое есть несколько равнозначных выражений:

  • prije godinu dana = prije 1 godinu = prošle godine — год назад / в прошлом году;
  • prije 10 godina = unazad 10 godina — 10 лет назад.

Про будущее — по той же логике: sljedeće godine (в следующем году), sljedeće nedjelje (на следующей неделе).

Заморозить или замёрзнуть: zamrznuti / smrznuti se
Čas 4

Два похожих глагола различаются по смыслу и возвратности:

  • zamrznuti (meso) — заморозить что-то (переходный): Zamrznem meso.
  • smrznuti se — замёрзнуть (о человеке, о погоде, возвратный): Smrznuo sam se.

Техника: zamrzivač — морозильник (где морозим), frižider — холодильник (где охлаждаем).

На плите или в духовке: šporet / rerna
Čas 4

Плита состоит из двух частей:

  • šporet — верх с конфорками (на нём kuvamo, pržimo, dinstamo);
  • rerna — духовка внизу (в ней pečemo).

Глаголы готовки: kuvati (варить), pržiti (жарить), dinstati (тушить), peći (печь/запекать).

Конструкция *treba mi* — «мне нужно»
Kikoriki: Napredak

Безличное treba («нужно») ставится с дательным падежом (кому нужно):

  • Treba mi ideja. — Мне нужна идея.
  • Trebaju mi sve te stvari. — Мне нужны все эти вещи. (мн. ч. → глагол согласуется: trebaju)
  • Treba li ti ovo? — Тебе это нужно? (вопрос с частицей li)
  • Šta će ti struja? — Зачем тебе ток? (близкая разговорная модель)

Дательные краткие местоимения: mi (мне), ti (тебе), mu (ему), joj (ей), nam (нам), vam (вам).

Будущее время: *ću + инфинитив* (часто слитно)
Kikoriki: Napredak

Будущее = вспомогательное ću / ćeš / će / ćemo / ćete / će + инфинитив. В разговорной речи глагол и ću часто сливаются:

  • Pokazaću vam sliku. (= ću pokazati) — Покажу вам картинку.
  • Nacrtaću vam sliku. — Нарисую вам картинку.
  • Stvorićemo veliki ups. — Устроим большой упс.
  • Nazvaću je iks-oks. — Назову её крестики-нолики.

С глаголами на -ći слияния нет: Ići ćemo kao Doko. — Пойдём как Доко.

Степени сравнения: sporo — sporije — najsporije
Čas 3

Три степени (положительная → сравнительная → превосходная):

Pozitiv Komparativ Superlativ
sporo (медленно) sporije (медленнее) najsporije (медленнее всего)
brzo (быстро) brže (быстрее) najbrže (быстрее всего)
  • Сравнительная — суффикс -ije / -je (часто с чередованием согласной: brzo → brže).
  • Превосходная — та же форма + приставка naj-: najsporije, najbrže.

Просьба: Molim vas, možete li govoriti sporije (malo sporije)? — «…da ne govorite brzo».

Инструментал средства передвижения (čime? — без предлога)
Čas 3

Средство передвижения ставится в инструментал без предлога (čime? — чем? на чём?):

Idem → autom, biciklom, avionom (auto → autom, bicikl → biciklom, avion → avionom).

Исключения и контраст:

  • pješke — наречие, падежа не требует: Idem pješke.
  • С предлогом sa тот же падеж означает совместность (с кем?), а не средство: …ali sa ženom** (с женой) — ср. урок «Прошедшее время», правило об инструментале.
«10 лет назад»: prije 10 godina = unazad 10 godina
Čas 3

Два равнозначных способа сказать «N лет назад»:

  • prije 10 godina
  • unazad 10 godina

Оба переводятся «10 лет назад».

trenirati или vježbati?
Čas 3

Оба глагола — «тренировать(ся) / упражняться», но по сфере:

  • trenirati → sport (тренироваться, о спорте);
  • vježbati → jezik и любые навыки (упражняться, практиковать).
Вежливые формулы: prijatno / takođe
Čas 3

Prijatno — универсальное «приятно», уместно в нескольких ситуациях:

  • за столом (kada jedemo) — «приятного аппетита»;
  • при прощании (kada odlazimo) — «всего доброго» (≈ take care);
  • о погоде (nije vruće, nije hladno) и об atmosferi.

Ответ на пожелание — takođe («взаимно»).

Готовая фраза для урока: «Molim vas, samo sporije govorite.»

Prošlo vrijeme (perfekat)
Čas 2

Pomoćni glagol biti (prezent) + radni glagolski pridjev glavnog glagola.

Radni pridjev = osnova + nastavak roda: -o (m), -la (ž), -lo (s); množina -li / -le / -la.

Primjer — glagol tražiti:

Lice Jednina Množina
1. ja sam tražio / tražila mi smo tražili / tražile
2. ti si tražio / tražila vi ste tražili / tražile
3. on je tražio · ona je tražila · ono je tražilo oni su tražili · one su tražile · ona su tražila

Опора — женская форма. Женская форма = основа + -la. Убери -la — это настоящая основа причастия, от неё всё выводится регулярно (ср. род +lo, мн. +li / -le / -la). Капризен только мужской род ед. ч.: старое -l перешло в -o, и его вид зависит от гласной основы.

Мужской род по классам:

Класс инфинитива Муж. род Пример (м. / ж.)
-iti -io tražiti → tražio / tražila; misliti → mislio / mislila
-ati -ao gledati → gledao / gledala; imati → imao / imala; znati → znao / znala
-ovati / -ivati -ovao / -ivao putovati → putovao / putovala; kupovati → kupovao
-nuti -nuo krenuti → krenuo / krenula
-jeti / -eti -io / -eo (je→i в м.р.) željeti → želio / željela; voljeti → volio / voljela; (эк.) videti → video / videla
-ći (нерегул.) -ao, но меняется согласный основы ići → išao / išla; moći → mogao / mogla; reći → rekao / rekla; doći → došao / došla
-sti / особые учить наизусть jesti → jeo / jela; biti → bio / bila; htjeti → htio / htjela

⚠️ Мужской род — самый капризный (стягивается: -ao, išao, mogao); женский «восстанавливает» основу (išla, mogla, rekla) — потому от неё и удобно отталкиваться.

⚠️ -ći и -sti из инфинитива не выводятся — там меняется согласный (ići → iš-, moći → mog-, reći → rek-); учи парой «муж. + жен.».

⚠️ sam/si/je/smo/ste/su je enklitika — nikad ne stoji prva u rečenici: Tražio sam…, ali Ja sam tražio…

Sadašnje vrijeme (prezent)
Čas 2

Lični nastavci se dodaju na prezentsku osnovu; tri glavna tipa po 1. licu jednine — -am / -im / -em:

Lice -am (imati) -im (tražiti) -em (ići)
1. jd. imam tražim idem
2. jd. imaš tražiš ideš
3. jd. ima traži ide
1. mn. imamo tražimo idemo
2. mn. imate tražite idete
3. mn. imaju traže idu

Glagol nemati ima samo prezent (v. pravilo iznad).

Odrično prošlo vrijeme
Čas 2

Odrični oblik pomoćnog glagola biti + radni pridjev.

Lice Jednina Množina
1. ja nisam tražio mi nismo tražili
2. ti nisi tražio vi niste tražili
3. on nije tražio oni nisu tražili
Instrumental s predlogom *sa*
Čas 2

sa + imenica + -om (s kim? s čim?).

  • sa ženom, sa srećom, sa tugom, sa Ilijom, sa Jelenom
  • ✅ Ja sam gledao sa ženom. ❌ ~~sa ženoj~~

Bez predloga isti padež znači sredstvo (čime?): Išli smo brodom = Plovili smo **brodom.

Glagol *nemati* — samo prezent
Čas 2

Nemati ima samo sadašnje vrijeme (prezent):

Lice Jednina Množina
1. nemam nemamo
2. nemaš nemate
3. nema nemaju

Ostala vremena se grade od imati: Juče nisam imao vremena. → Danas nemam vremena. → Sjutra neću imati vremena.

Želja: *da + prezent* ili infinitiv
Čas 2
  • Ja želim da idem u bioskop. = Ja želim ići u bioskop.
  • Ja želim knjigu. (imenica, bez glagola)

Tako se ponašaju i glagoli: misliti, željeti, voljeti, znati, smatrati.